HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC Vojvođanska tradicionalna kuhinja
Cipovka je tradicionalna vrsta hleba, karakteristična za područje Vojvodine. Prema Vukovom Srpskom rječniku, reč „cipovka” je izraz koji se u Sremu, Bačkoj i Banatu koristi za manji hleb koji se nosi na put.
U izrazito ratarskoj kulturi na tlu Vojvodine, u čijoj ishrani važnu ulogu imaju žitarice, razvijena je veština pravljenja naročitog hleba – cipovke. Znanja i veštine pravljenja cipovke, čiji su ključni nosilac dugo bile samo žene, usmereni su ka prirpemi hleba sa dugotrajnim očuvanjem svežine, jer je pravljen jednom ili dva puta nedeljno.
Veština pravljenja cipovke i danas zahteva potpuno ručnu izradu i podrazumeva upotrebu belog brašna, kvasac, mlaku vodu i so i eventualno malo šećera da bi kvasac „bolje radio”. Domaćice ili pekari koji prave cipovku, njen karakterističan oblik postižu narezivanjem loptastog testanog komada (pri vrhu testane lopte), neposredno pre ubacivanja u peć. Tradicionalna veličina hleba je od 3 do 5 kilograma.
Da bi se postigao karakterističan izgled, miris i ukus, cipovka se mesi isključivo ručno. Peče u zidanim, takozvanim „turskim pećima”, sa velikim otvorom gde se stavlja testo. Veliki otvor je potreban zbog toga što testo puno naraste kada se peče. Ta peć se loži šapurikama, kukuruzovinom i drvetom, i na vrele cigle unutar nje stavljaju se lopte od testa.
Možda vas zanima:
POZNATE GASTRONOMSKE MANIFESTACIJE Sinteza orijentalnih nota i zapadnoevropskih specijaliteta vinula je Srbiju u sam vrh svetske kuhinje
Srbija je bila zemlja koja se nalazila između Istoka i Zapada, zemlja koja je bila podvrgnuta različitim kulturama i tradicijama što je doprinelo tome da se na nju gleda kao na spoj nespojivog.
TRADICIONALNA VOJVOĐANSKA KUHINJA Hleb koji se smeje na mesec
Od 2016 godine znanje i umeće pravljenja cipovke se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Možda vas zanima:
POZNATE GASTRONOMSKE MANIFESTACIJE Sinteza orijentalnih nota i zapadnoevropskih specijaliteta vinula je Srbiju u sam vrh svetske kuhinje
Srbija je bila zemlja koja se nalazila između Istoka i Zapada, zemlja koja je bila podvrgnuta različitim kulturama i tradicijama što je doprinelo tome da se na nju gleda kao na spoj nespojivog.
TRADICIONALNA VOJVOĐANSKA KUHINJA Hleb koji se smeje na mesec
Od 2016 godine znanje i umeće pravljenja cipovke se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Možda vas zanima:
POZNATE GASTRONOMSKE MANIFESTACIJE Sinteza orijentalnih nota i zapadnoevropskih specijaliteta vinula je Srbiju u sam vrh svetske kuhinje
Srbija je bila zemlja koja se nalazila između Istoka i Zapada, zemlja koja je bila podvrgnuta različitim kulturama i tradicijama što je doprinelo tome da se na nju gleda kao na spoj nespojivog.
TRADICIONALNA VOJVOĐANSKA KUHINJA Hleb koji se smeje na mesec
Od 2016 godine znanje i umeće pravljenja cipovke se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Tradicionalna vojvođanska cipovka - hleb za celu nedelju, danas se mesi u vrlo malo mesta u Vojvodini. Karakterističan hleb ovog podneblja poetično nazivaju i „hlebom koji se smeje na mesec”. Ni sami pekari se ne slažu o idealnoj veličini cipovke. Ima priča da su one nekada bile i od pet-šest kilograma
Omiljeni slavsko predjelo: Recept za najukusnije paprike u pavlaci
Zašto baš paprike u pavlaci?
Pogača bez kvasca i jaja: Pravi je spas domaćicama u mnogim prilikama, sprema se lako, a ukus osvaja
Ukoliko nemate vremena da čekate da testo naraste ili ste upravo shvatili da ste ostali bez kvasca, ovaj recept će vam biti spas u mnogim prilikama.
Slani pekmez iz Homolja: Zaboravljena zimnica od paradajza, jabuka i ljute paprike
Nije slatko, nije ajvar, nije ni sos – a bilo je neizostavno u sirotinjskim kuhinjama Homolja. Slani pekmez se kuvao dugo, na tihoj vatri, i čuvao za zimu kao zlato.
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Komentari(0)