Gastronomija iz prošlosti: Drevni srpski recepti koji se polako vraćaju u upotrebu
Zaboravljeni ukusi srpske kuhinje ponovo oživljavaju – tradicionalna jela naših predaka danas se vraćaju na trpeze, ali u novom ruhu.

Hrana iz prošlih vekova – zašto su se neka jela zaboravila?
Srpska kuhinja je kroz istoriju bila bogata i raznovrsna, ali mnoga jela koja su nekada bila svakodnevna, danas su gotovo nestala sa trpeza. Razlozi za to su promena načina života, brza hrana i industrijska proizvodnja, ali i činjenica da su neka od ovih jela zahtevala mnogo vremena i pažnje za pripremu.
Međutim, poslednjih godina raste interesovanje za autentičnu, domaću hranu, posebno među mladima i ljubiteljima zdrave ishrane. Stari recepti, koje su nekada spremale naše bake, sada dobijaju novu šansu.
Možda vas zanima:

Marikin kolač sa jabukama: Recept sa Palića star preko 100 godina
Lagana i ukusna poslastica koju je gospođa Marika pronašla u, preko sto i više godina staroj, mađarskoj kuvarici svoje bake.

VRANJANSKA PITA Samsa je stari recept ovog kraja koji svi OBOŽAVAJU!
Vranjanska samsa je tradicionalna pita karakteristična za jugoistočnu Srbiju, posebno za Vranje. Iako se često naziva “lisnatom pitom”, vranjanska samsa je zapravo prazna pita.
Možda vas zanima:

Marikin kolač sa jabukama: Recept sa Palića star preko 100 godina
Lagana i ukusna poslastica koju je gospođa Marika pronašla u, preko sto i više godina staroj, mađarskoj kuvarici svoje bake.

VRANJANSKA PITA Samsa je stari recept ovog kraja koji svi OBOŽAVAJU!
Vranjanska samsa je tradicionalna pita karakteristična za jugoistočnu Srbiju, posebno za Vranje. Iako se često naziva “lisnatom pitom”, vranjanska samsa je zapravo prazna pita.
Možda vas zanima:

Marikin kolač sa jabukama: Recept sa Palića star preko 100 godina
Lagana i ukusna poslastica koju je gospođa Marika pronašla u, preko sto i više godina staroj, mađarskoj kuvarici svoje bake.

VRANJANSKA PITA Samsa je stari recept ovog kraja koji svi OBOŽAVAJU!
Vranjanska samsa je tradicionalna pita karakteristična za jugoistočnu Srbiju, posebno za Vranje. Iako se često naziva “lisnatom pitom”, vranjanska samsa je zapravo prazna pita.
Pogača pod sačem sa prosenim brašnom – starinski hleb pastira
Jedan od najstarijih oblika hleba u Srbiji bio je pogača od prosenog brašna, pečena pod sačem. Ovo jelo su pripremali pastiri i težaci, jer je bilo hranljivo, izuzetno dugotrajno i lako za transport.
📌 Kako se pravi?
- Sastojci: prosejno brašno, voda, malo soli, ponekad dodata surutka.
- Pečenje: Pod sačem, gde vrući ugalj stvara specifičan ukus.
- Ukus: Blago sladak, sa hrskavom koricom i mekom unutrašnjosti.
Danas se pogača od prosenog brašna ponovo vraća u upotrebu, posebno u etno restoranima i domaćinstvima koja neguju tradicionalnu ishranu.
Cicvara – zaboravljeno jelo pastira iz planinskih krajeva
Cicvara je jedno od najstarijih srpskih jela, koje su nekada jeli stočari i gorštaci širom Balkana. Pripremala se u gvozdenim kotlićima, a njen specifičan ukus dolazi od dugog mešanja na tihoj vatri.
📌 Recept za cicvaru:
- Sastojci: Kukuruzno brašno, voda, domaći kajmak ili mast, malo soli.
- Priprema: Sastojci se dugo kuvaju dok se ne dobije gusta, sjajna masa.
- Kombinacija: Jede se sa mladim sirom, kiselim mlekom ili suvim mesom.
Iako je cicvara nekada bila obavezno jelo u planinskim domaćinstvima, danas je retko ko sprema, ali se može pronaći u restoranima koji neguju autentičnu balkansku kuhinju.
Kačamak sa sirom od magarećeg mleka – luksuz prošlih vekova
Kačamak je jedno od najpoznatijih starih jela, ali njegova izvorna verzija sa sirom od magarećeg mleka danas je prava retkost. Nekada se ovaj sir smatrao hranom za imućne ljude, a danas je jedan od najskupljih specijaliteta na svetu.
📌 Zanimljivosti:
Sir od magarećeg mleka proizvodi se isključivo u Srbiji, na farmi u Zasavici.
Magareće mleko sadrži puno proteina i malo masti, što ga čini izuzetno zdravim.
U kombinaciji sa kačamakom, ovo jelo je bilo prava energetska bomba za pastire i putnike.
Iako je tradicionalni kačamak danas prisutan u mnogim domaćinstvima, originalna verzija sa sirom od magarećeg mleka ostala je luksuzna poslastica koju retko ko može priuštiti.
Slatko od drenjina – prirodni lek i nekadašnji simbol gostoprimstva
U prošlosti, svaka srpska kuća imala je teglu slatkog za goste, a jedno od najcenjenijih bilo je slatko od drenjina. Ove male crvene bobice bogate su vitaminima i antioksidansima, a priprema slatkog zahtevala je mnogo strpljenja i umeća.
📌 Zašto je slatko od drenjina posebno?
Lekovito dejstvo: Pomaže kod prehlade i jača imunitet.
Neobičan ukus: Blaga kiselost kombinuje se sa dubokom slatkoćom.
Ritual gostoprimstva: U prošlosti se gostima uvek nudilo slatko i čaša vode kao znak dobrodošlice.
Danas se slatko od drenjina sve ređe pravi, ali je među poznavaocima tradicionalne srpske kuhinje i dalje jedno od najcenjenijih domaćih slatkiša.
Da li će se ova jela vratiti na trpeze?
Iako su industrijska hrana i moderni način života potisnuli mnoge tradicionalne recepte, u poslednje vreme sve više restorana i domaćinstava vraća se korenima. Ljudi su ponovo zainteresovani za zdravu, prirodnu hranu i stare metode pripreme koje daju autentičan ukus.
Neki od ovih recepata mogu postati deo savremene gastronomije, dok drugi ostaju čuvani kao deo kulturne baštine Srbije.
Zaboravljeni ukusi koji zaslužuju povratak
Bilo da se radi o pogači pod sačem, cicvari, starom kačamaku ili slatku od drenjina, ova jela nisu samo hrana – ona su deo istorije i tradicije.
Ako želite da osetite duh prošlih vremena i probate ukuse koji su hranili generacije naših predaka, možda je pravo vreme da izvadite stare recepte i probate da ih ponovo oživite!
Spremni da se vratite ukusima prošlosti?

Ovako su domaćice u Jugi spremale krempitu: Ova varijanta kolača priprema se očas posla, a ukus vraća u detinjstvo
Lagan, mirišljav, superkremastog fila, dezert koji je na našim prostorima najpoznatiji kao krempita priprema se vrlo jednostavno i brzo, a uz ovaj recept – još lakše.

Gibanica je omiljeno jelo Srba, a ovom receptu niko neće odoleti: Sočni zalogaji oduševiće i najveće gurmane
Kad nemate puno vremena, a želite ukusan obrok, gibanica je pravi izbor

Gastronomija iz prošlosti: Drevni srpski recepti koji se polako vraćaju u upotrebu
Zaboravljeni ukusi srpske kuhinje ponovo oživljavaju – tradicionalna jela naših predaka danas se vraćaju na trpeze, ali u novom ruhu.

Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno

Tradicionalni dezert: SUTLIJAŠ budi nostalgiju
Neodoljivi desert oduševiće vas na prvi zalogaj.
Komentari(0)