Čorba od koprive i korena celera: Stari prolećni lek iz centralne Srbije
U selima oko Gruže, Jagodine i Kruševca, proleće nije počinjalo bez čorbe od prve koprive i korena celera. Lagana, okrepljujuća i bogata mineralima, ova čorba je bila prirodni lek posle duge zime.
U tradicionalnoj srpskoj kuhinji, proleće nije bilo vreme za tešku hranu. Nakon zime provedene uz masna jela i suvo meso, domaćice su znale da je potrebno „očistiti krv“ i ojačati telo. Zato su u martu i aprilu, kada se priroda tek budi, kuvale čorbu od koprive i korena celera – jednostavno, posno i lekovito jelo koje se jelo za okrepljenje, ne iz uživanja.
Kopriva i celer – prirodni prolećni savez
Kopriva je bila prva biljka koju su žene brale čim sneg spadne.
Možda vas zanima:
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Popara sa belim lukom i sirom: Zaboravljeni planinski doručak sa Stare planine
Jednostavno, jeftino i snažno jelo koje su jeli pastiri, rudari i ratari, a danas ga znaju samo bake iz zabačenih sela
Možda vas zanima:
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Popara sa belim lukom i sirom: Zaboravljeni planinski doručak sa Stare planine
Jednostavno, jeftino i snažno jelo koje su jeli pastiri, rudari i ratari, a danas ga znaju samo bake iz zabačenih sela
Možda vas zanima:
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Popara sa belim lukom i sirom: Zaboravljeni planinski doručak sa Stare planine
Jednostavno, jeftino i snažno jelo koje su jeli pastiri, rudari i ratari, a danas ga znaju samo bake iz zabačenih sela
Možda vas zanima:
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Popara sa belim lukom i sirom: Zaboravljeni planinski doručak sa Stare planine
Jednostavno, jeftino i snažno jelo koje su jeli pastiri, rudari i ratari, a danas ga znaju samo bake iz zabačenih sela
Koren celera, sa svojim snažnim aromatičnim svojstvima, dodavao je čorbi ton svežine i snage.
Zajedno, ove dve biljke činile su jelo koje nije bilo teško, ali je hranilo svaki deo organizma.
Čorba se kuvala bez mnogo dodataka – jer su naši preci verovali da prolećni lek treba da bude jednostavan, da priroda kaže svoje, a ne da se prekriva začinima.
Kako se pripremala čorba od koprive i korena celera
Domaćice bi prve koprive brale pažljivo, s rukavicama ili prebirući prstima naviknutim na žarenje.
Celer bi se vadio iz zemlje ili koristio osušeni iz podruma.
Za pripremu je bilo potrebno:
- šaka mlade koprive,
- jedan manji koren celera,
- voda, so, kašika brašna, i kap ulja ili masti – ako se ne posti.
Kopriva se kratko blanšira da izgubi jačinu, dok se celer seče na tanke trake i kuva dok ne omekša.
Na kraju se priprema lagana zaprška – voda sa brašnom i kašičicom ulja – koja se samo blago umeša da čorba dobije gustinu.
Sve zajedno ostavi se da „proključa jedanput“ – jer, kako su govorili stari, „prolećni lek ne treba kuvati, nego pustiti da se sam kaže.“
Kada se jela čorba
Čorba od koprive i celera bila je obavezna za:
- prvi veliki post,
- prve radove na njivi,
- dane kada su se deca budila umorna, a stariji žalili na „tešku krv“.
U mnogim domaćinstvima, prva porcija ove čorbe služena je bez hleba – da telo oseti biljke, bez ometanja.
Zašto se danas retko sprema
Nestajanjem običaja sezonskog branja kopriva, zaboravilo se i na ovu čorbu.
Kopriva se sve više vezuje samo za čajeve i dodatke ishrani, dok se u modernoj kuhinji gubi ona jednostavna, lekovita verzija iz sela.
Ipak, lako se može vratiti.
Jer u samo nekoliko šaka koprive i jednom korenu celera krije se ukus pravog proleća – čist, okrepljujuć, zdrav.
Jeftina starinska poslastica kojoj niko ne može odoleti: Ukus i miris vraća u detinjstvo, odmah zapišite recept
Kroz vreme su nastale različite varijante recepata.
Ko voli obične uštipke, ove će tamaniti: Potrebno vam je samo 5 sastojaka, a testo je sveže čak 7 dana
Mogu da se kombinuju sa brojnim slanim namirnicama.
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Ovo je najtraženija proja u zemlji! Tajna je u dodatku koji joj daje neponovljiv UKUS - recept bez greške
Malo sastojaka, ali tajna je u jednom dodatku koji joj daje neponovljiv ukus i čini je neodoljivom.
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Komentari(0)