Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.
Istorijski značaj i Rimljani
Ovaj deo Dunava bio je poznat još u antičko doba. Rimski car Trajan je 103. godine nove ere izgradio put usečen u stenu, čiji se ostaci i danas vide, kao i čuvena spomen ploča Tabula Traiana na srpskoj obali. Tu je bio i monumentalni Trajanov most kod Kladova, jedno od čuda rimskog inženjerstva.
Zbog svoje prirodne nepristupačnosti i strateškog položaja, Gvozdena kapija vekovima je bila granica velikih carstava – Rima i Dačana, Vizantije i varvarskih plemena, Ugarske i Osmanskog carstva.
Možda vas zanima:
Tajna moć Dunava: Miroč i čarolija Đerdapske klisure
U srcu Nacionalnog parka Đerdap, gde se Dunav probija kroz stene i sužava na svega 150 metara širine, uzdiže se planina Miroč – čuvar Kazanske klisure i jedan od najlepših vidikovaca Srbije.
Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Možda vas zanima:
Tajna moć Dunava: Miroč i čarolija Đerdapske klisure
U srcu Nacionalnog parka Đerdap, gde se Dunav probija kroz stene i sužava na svega 150 metara širine, uzdiže se planina Miroč – čuvar Kazanske klisure i jedan od najlepših vidikovaca Srbije.
Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Možda vas zanima:
Tajna moć Dunava: Miroč i čarolija Đerdapske klisure
U srcu Nacionalnog parka Đerdap, gde se Dunav probija kroz stene i sužava na svega 150 metara širine, uzdiže se planina Miroč – čuvar Kazanske klisure i jedan od najlepših vidikovaca Srbije.
Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.
Opasna plovidba i ukroćena reka
Sve do 1970-ih, plovidba ovim delom Dunava bila je izuzetno opasna. Brodovi su morali da prolaze pored brzaka, podvodnih stena i virova. Izgradnjom hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, Dunav je podignut i pretvoren u veliko akumulaciono jezero, čime su nestali virovi i brzaci koji su vekovima predstavljali strah za lađare.
Shutterstock
Legende i predanja
Sa Gvozdenom kapijom vezane su brojne legende:
-
Decebalova glava – Na rumunskoj strani, u steni iznad Dunava, isklesan je lik kralja Dačana Decebala, ljutog neprijatelja Rimljana. Iako je nastao u savremeno doba (1994–2004), on podseća na vekovne borbe Rimljana i Dačana upravo na ovom mestu.
-
Trajanova staza – Narod u okolini vekovima je prepričavao da je rimski car Trajan „otvorio Dunav“ i „usekao stene“ da bi vojska prošla, pa se i danas priča o „carskoj stazi“ kojom su prolazili rimski legionari.
-
Ime „Gvozdena kapija“ – Ime potiče od osećaja putnika i trgovaca da je klisura zatvor poput kapije, koju samo najhrabriji i najuporniji mogu proći. To nije pesnička metafora, već stvarno iskustvo plovidbe kroz uske i mračne prolaze, koje je ostavilo snažan utisak na generacije.
Turistički doživljaj danas
Danas je Gvozdena kapija deo Nacionalnog parka Đerdap, zaštićenog područja bogatog biljnim i životinjskim svetom. Najlepše se može doživeti sa vidikovaca na Miroču – Ploče i Veliki Štrbac, odakle se prostire pogled na Dunav i strme litice klisure. Krstarenje brodom kroz Kazane pruža jedinstven osećaj prolaska kroz prirodni spomenik koji i dalje opravdava svoje ime – kapija od kamena i vode.
Pred mošti ovog srpskog sveca i Albanci su dolazili po isceljenje: Neverovatno svedočanstvo patrijarha Pavla od koga su ostali nemi
Svedočanstvo patrijarha Pavla iz manastira Visoki Dečani otkriva pravu prirodu svetosti i trenutak kada su se pred bolom izgubile sve podele među ljudima.
PROKLETSTVO TAKOVSKOG HRASTA: Obrenovići bili veoma sujeverni? Za ovo drvo se veruje da je predvidelo sve nesreće dinastije
Na veliki prvoslavni praznik Cveti 1815. godine Miloš Obrenović podigao je Drugi srpski ustanak i poveo narod protiv Turaka.
Hotel za one i sa najdubljim džepom niče na zlatnoj planini: Sav u luksuzu i sjaju Zlatibor dobija ugostiteljski objekat za najzahtevnije goste
Luksuzni hotelski brend Crowne Plaza, prepoznatljiv na svetskom tržištu po visokom standardu smeštaja i usluge, gradiće hotel na Zlatiboru. Ugovor o realizaciji projekta danasu su potpisali predstavnici Inter Continental Hotels Group (IHG) i investitor kompanija „LUSS Leisure doo“, čime je ozvaničen dolazak ovog međunarodnog hotelskog lanca na zlatnu planinu.
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
Komentari(0)