Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Prve kafane i početak tradicije
Prva kafana u Beogradu otvorena je još 1522. godine, u vreme turske vlasti. Nalazila se na Dorćolu, u blizini Velike džamije, i u njoj se služila samo – crna kafa. Taj običaj, donet iz Orijenta, ubrzo je postao sastavni deo života, a kafane su se širile po gradovima i varošima širom Srbije.
Kafana kao društveni centar
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Instrument koji priča istoriju: Zašto gusle nisu samo muzika
Nisu gusle samo drvo, koža i jedna žica — one su vekovima bile hronika naroda, učitelj istorije i simbol nepokolebljivog duha. Uz njihov zvuk prenošene su priče, budila se nada i čuvala vera u slobodu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Instrument koji priča istoriju: Zašto gusle nisu samo muzika
Nisu gusle samo drvo, koža i jedna žica — one su vekovima bile hronika naroda, učitelj istorije i simbol nepokolebljivog duha. Uz njihov zvuk prenošene su priče, budila se nada i čuvala vera u slobodu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Instrument koji priča istoriju: Zašto gusle nisu samo muzika
Nisu gusle samo drvo, koža i jedna žica — one su vekovima bile hronika naroda, učitelj istorije i simbol nepokolebljivog duha. Uz njihov zvuk prenošene su priče, budila se nada i čuvala vera u slobodu.
Kroz vekove, kafana je postala mesto gde se prelamala svakodnevica. Tu su trgovci sklapali poslove, studenti vodili rasprave, a pesnici tražili inspiraciju. U 19. i 20. veku kafane u Beogradu, poput „Zlatne morune“, „Kasine“ ili „Tri šešira“ u Skadarliji, postale su legendarna mesta boemije.
Politička i umetnička pozornica
Mnogi važni politički dogovori u Srbiji vođeni su upravo za kafanskim stolom. U kafanama su se sastajali zaverenici, revolucionari, ali i vlastodršci. Istovremeno, umetnici poput Branislava Nušića, Đure Jakšića i Skadarlijskih boema kafanu su pretvorili u svoju pozornicu. Ona je bila prostor slobode govora, šale i satire.
Muzika i pesma
Kafana je bila i ostala mesto gde pesma ima posebno mesto. Od tamburaša i harmonike u Vojvodini, preko sevdaha u južnim krajevima, do narodnih orkestara – muzika u kafani pratila je emocije gostiju, od veselja do tuge. U njoj se rađala i savremena narodna muzika, ali i mnoge nezaboravne gradske pesme.
Kafana danas
Iako su se vremena promenila, srpska kafana i dalje živi. U Skadarliji u Beogradu i danas se oseća duh stare boemije, dok u manjim mestima kafana ostaje centar okupljanja. Ona je i dalje simbol zajedništva, gostoprimstva i srpske tradicije.
Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
Čaj od ove biljke je ČISTO ZLATO: Može da REGULIŠE NIVO ŠEĆERA U KRVI, jača imunitet, OBILUJE VITAMINIMA i mineralima!
Obavezno popijte jednu šolju ovog napitka dnevno
Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
LEK IZ DOLINE LJUBAVI: Zaboravljeni recept za sirup od jorgovana i kako su ga žene koristile za lečenje štitne žlezde
Jorgovan (Syringa vulgaris) je za Srbe simbol najveće ljubavi, zahvaljujući legendi o Jeleni Anžujskoj. Međutim, osim romantične priče, ovaj mirisni cvet krije i izuzetna lekovita svojstva. Otkrivamo zašto su žene u narodnoj medicini koristile sirup i tinkture od jorgovana za lečenje hroničnih bolesti i poboljšanje disajnih puteva.
Komentari(0)