Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Prve kafane i početak tradicije
Prva kafana u Beogradu otvorena je još 1522. godine, u vreme turske vlasti. Nalazila se na Dorćolu, u blizini Velike džamije, i u njoj se služila samo – crna kafa. Taj običaj, donet iz Orijenta, ubrzo je postao sastavni deo života, a kafane su se širile po gradovima i varošima širom Srbije.
Kafana kao društveni centar
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kroz vekove, kafana je postala mesto gde se prelamala svakodnevica. Tu su trgovci sklapali poslove, studenti vodili rasprave, a pesnici tražili inspiraciju. U 19. i 20. veku kafane u Beogradu, poput „Zlatne morune“, „Kasine“ ili „Tri šešira“ u Skadarliji, postale su legendarna mesta boemije.
Politička i umetnička pozornica
Mnogi važni politički dogovori u Srbiji vođeni su upravo za kafanskim stolom. U kafanama su se sastajali zaverenici, revolucionari, ali i vlastodršci. Istovremeno, umetnici poput Branislava Nušića, Đure Jakšića i Skadarlijskih boema kafanu su pretvorili u svoju pozornicu. Ona je bila prostor slobode govora, šale i satire.
Muzika i pesma
Kafana je bila i ostala mesto gde pesma ima posebno mesto. Od tamburaša i harmonike u Vojvodini, preko sevdaha u južnim krajevima, do narodnih orkestara – muzika u kafani pratila je emocije gostiju, od veselja do tuge. U njoj se rađala i savremena narodna muzika, ali i mnoge nezaboravne gradske pesme.
Kafana danas
Iako su se vremena promenila, srpska kafana i dalje živi. U Skadarliji u Beogradu i danas se oseća duh stare boemije, dok u manjim mestima kafana ostaje centar okupljanja. Ona je i dalje simbol zajedništva, gostoprimstva i srpske tradicije.
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
"Ko ih ima da ih čuva kao zlato" Isplivala fotografija igračaka iz Jugoslavije, za njih je znalo svako dete FOTO
Legendarna igra "Vrti, vrti" samo je jedna od igara koja je mnoge vratila u detinjstvo
Komentari(0)