VERUJE SE DA OVO NIKAKO NE SMETE DA RADITE SA HLEBOM: Jedan stari narodni običaj u Srbiji trebalo bi poštovati
U našem narodu postoji jedno staro narodno verovanje da hleb u kući ne sme da stoji naopačke.
Običaj nalaže da vekna hleba ne treba da se okreće naopako jer se veruje da to donosi lošu sreću – da u domu neće biti dovoljno novca, hrane, a ukoliko vekna čitav dan stoji naopako čitav dan će biti naopak.
Međutim, ovo sujeverje neki povezuju sa religijom, ali to povezivanje je paradoksalno jer u religiji hleb predstavlja Isusovo telo.
Naši stariji sugrađani pak svedoče da ovo sujeverje ne vlada samo u našoj zemlji, već i na Balkanu. Tako, recimo, između ostalog pominju i Francuze koji navodno takođe veruju da okrenuta vekna hleba donosi nesreću.
Možda vas zanima:
Objavljena lista 100 najboljih hlebova na svetu: Srpski klasik ušao u favorite i zauzeo visoko mesto
Taste Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu.
SRPSKI HLEB U 100 NAJBOLJIH: Evo koji je prvi
Tejst Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu, a jedno srpsko pecivo zauzelo je zavidno mesto.
Možda vas zanima:
Objavljena lista 100 najboljih hlebova na svetu: Srpski klasik ušao u favorite i zauzeo visoko mesto
Taste Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu.
SRPSKI HLEB U 100 NAJBOLJIH: Evo koji je prvi
Tejst Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu, a jedno srpsko pecivo zauzelo je zavidno mesto.
Možda vas zanima:
Objavljena lista 100 najboljih hlebova na svetu: Srpski klasik ušao u favorite i zauzeo visoko mesto
Taste Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu.
SRPSKI HLEB U 100 NAJBOLJIH: Evo koji je prvi
Tejst Atlas objavio je listu 100 najboljih hlebova na svetu, a jedno srpsko pecivo zauzelo je zavidno mesto.
Naši stariji građani kažu da ovo verovanje potiče još iz srednjeg veka.
Takođe, pored ovog verovanje, rečnicu koju često možemo da čujemo u našem narodu je da ostatke hleba nikako ne treba bacati, a da poslednji zalogaj uvek treba pojesti jer baš on donosi sreću.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)