KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu

Jadranko Žugić

20:00

Kultura 0

Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima

slavski kolač
Shutterstock

Kada osvane dan slave, u crkvu se nosi slavski kolač, žito i crno vino. U zavisnosti od toga da li slava pada za vreme posta, gozba može da sadrži meso i životinjske proizvode (mrsna slava) ili ne (posna slava).

Najveći broj slava u srpskom narodu praznuje se baš u jesenje doba, kada se proslavljaju i najčešće slava u Srba – Mitrovdan, Aranđelovdan i Nikoljdan.

Evo koje nas slave očekuju u narednom periodu počev od Svete Petke koja nam “stiže” već 27. oktobra:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

27. oktobar –  Prepodobna Paraskeva (Sveta Petka)

31. oktobra – Sveti apostol i Jevanđelist Luka

1. novamber – Sveti Prohor Pčinjski

5. novembar – Sveti apostol Jakov, prvi episkop Jerusalimski

8. novembar – Sveti Dimitrije (Mitrovdan)

10. novembar – Sveti Arsenije Sremac

11. novembar – Avramije Zatvornik (Avramijevdan)

14. novembar – Sveti Kozma i Damjan (Vrači)

16. novembar – Sveti Đorđe (Đurđic)

21. novembar – Sabor SveTog Arhangela Mihaila (Aranđelovdan)

24. novembar – Sveti Mučenik Stefan Dečanski (Sveti Mrata)

25. novembar – Sveti Jovan Milostivi

26. novembar – Sveti Jovan Zlatousti

27. novembar – Sveti apostol Filip

29. novembar – Sveti apostol Matej

4. decembar – Vavedenje Presvete Bogorodice

7. decembar – Sveta velikomučenica Ekaterina

8. decembar – Sveti sveštenomučenik Kliment

9. decembar – Sveti Alimpije Stolpnik (Alempijevdan)

13. decembar – Sveti apostol Andrej Prvozvani (Andrejevdan)

17. decembar – Sveta Varvara

18. decembar – Sveti Sava Osvećeni

19. decembar – Sveti Nikolaj Čudotvorac (Nikoljdan)

Manasija

NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti

Kultura

20:00

25 oktobar, 2025

Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.

Komentari(0)

Loading