Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
U moru informacija koje kruže internetom, retko koja rečenica može da posluži kao tako snažan manifest, kao što je to slučaj sa stavom Desanke Maksimović o ocenjivanju đaka. Naša najveća pesnikinja, koja je godinama radila kao profesorka književnosti, odbijala je da koristi najgoru ocenu. Njena praksa nije bila znak blagosti, već duboke pedagoške mudrosti. U vremenu hiperprodukcije znanja i sve većeg pritiska na decu, njena rečenica: „Nisam bila tako glupa da zahtevam od deteta da mora ’onog’ dana da zna”, odzvanja kao snažna kritika modernog školskog sistema.
Zaboravljeni kontekst dečjeg života
Desanka Maksimović, čija je poezija uvek disala empatijom i razumevanjem za tanane duše, istu je filozofiju primenjivala u učionici. Kada su je pitali zašto nikada nije davala jedinice, njen odgovor se nije fokusirao na metodiku nastave, već na život.
Možda vas zanima:
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.
Možda vas zanima:
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.
Možda vas zanima:
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.
"Nekome je mama bolesna, nekome je tata otišao na operaciju, neko je bio istučen ujutru što nije oprao zube, i kako će on meni lepo govoriti? Pa ga ja sačekam da sve te nevolje prođu."
Ova izjava nije samo anegdota; ona je temeljni princip ljudskosti. Desanka nam poručuje da škola nije hermetički zatvoren sistem. Učionica je, hteli mi to da priznamo ili ne, samo produžetak doma, bola i radosti koje dete nosi u sebi. Pesnikinja je, za razliku od mnogih današnjih pedagoga, shvatala da se dečja glava ne može posmatrati kao prazna posuda koju treba napuniti informacijama, ignorišući emotivno stanje koje tu posudu okružuje.
Znanje je strpljenje, a ne trenutak
Centralni stub Desankine filozofije je strpljenje i razumevanje suštine učenja. Ona je znala da je sticanje znanja proces, a ne performans.
"Nego sam puštala đaka da sutradan ili prekosutra kaže ono što sam zadala... Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana."
Ovaj stav direktno se suprotstavlja kulturi trenutnog testiranja i naglog ispunjavanja normativa. Današnji sistem često nagrađuje kratkoročno učenje napamet, stres i anksioznost, dok kažnjava sporije sazrevanje i promišljanje.
Desankina poruka ovde je jasna: Prava vrednost znanja leži u njegovom usvajanju, a ne u datumu sticanja. Da li je zaista važno da li je mlad čovek savladao materiju u utorak ili u petak? Ako ga je savladao u petak, s razumevanjem i manje stresa, zar to nije veća pobeda za obrazovanje? Njena mudrost je bila u tome što je u detetu prepoznavala budućeg, zrelog čoveka, a ne samo učenika u tom jednom, nesrećnom momentu.
Lekcija za savremeno roditeljstvo i nastavu
Stav Desanke Maksimović nije bio "blag", kako su to njeni đaci definisali, već "normalan", kako je sama ispravila. U toj reči "normalno" krije se sav njen pedagoški genije.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)