Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Mitrovdan, pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom. Važi za jednu od najvećih slava u Srbiji i za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.

Mitrovdan je praznik posvećen Dimitriju Solunskom, antičkom zapovedniku Soluna koji je odbio da izvrši naređenje cara Maksimilijana o progonu hrišćana i javno je propovedao tu veru kao jedinu pravu. Zbog toga je bačen u tamnicu gde je mučen i pogubljen. Tajno je sahranjen, a prema predanju, njegov grob je odisao bosiljkom i smirnom, pa je zbog toga prozvan Mirotočivi.
Širom Srbije postoji veliki broj hramova koji su posvećeni ovom svecu, uključujući crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Možda vas zanima:

DANAS JE SVETI SIMEON MIROTOČIVI Uradite jednu stvar za sreću i zdravlje vaše dece
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, 26. februar slave kao dan Svetog Simeona Mirotočivog - tj. dan kada se upokojio otac Svetog Save

DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
Možda vas zanima:

DANAS JE SVETI SIMEON MIROTOČIVI Uradite jednu stvar za sreću i zdravlje vaše dece
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, 26. februar slave kao dan Svetog Simeona Mirotočivog - tj. dan kada se upokojio otac Svetog Save

DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
Možda vas zanima:

DANAS JE SVETI SIMEON MIROTOČIVI Uradite jednu stvar za sreću i zdravlje vaše dece
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, 26. februar slave kao dan Svetog Simeona Mirotočivog - tj. dan kada se upokojio otac Svetog Save

DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
Nekada je Mitrovdan bio poznat i kao dan kada su se hajduci rastajali da bi negde prezimili zimu i ponovo se sastali na Đurđevdan sledeće godine. Zato se u narodu kaže: "Đurđev danak hajdučki sastanak, Mitrov danak, hajdučki rastanak". Navodno se po današnjem vremenu može zajključiti i kakva je zima. Ako danas bude mraza, očekuje nas duga i hladna zima sa mnogo snega. Postoji i verovanje da uoči Mitrovdana moraju da budu završeni svi veliki poslovi, naročito veliki radovi na polju i druge stvari koje se rade napolju.
U našem narodu se veruje da na Mitrovdan svako treba da ostane kod svoje kuće i da ovo nije dan za primanje gostiju. To ne važi za one koji slave ili idu na slavu kod rodbine ili bliskih prijatelja, ali i oni moraju da obavezno noće kod svoje kuće. Veruje se da će onaj koga mitrovdanska noć zatekne van doma, preko cele godine noćivati i "smucati se" po tuđim kućama.
Takođe, nekada je postojao običaj u Srbiji kod imućnijih porodica da se na Mitrovdan otpuštaju “sluge” kojima je istekao ugovor i da se unajmljuju novi. Uz to, u Srbiji postoji i verovanje da na Mitrovdan ne treba grditi decu, koliko god da su pogrešila, jer će navodno onda cele godine biti nestašna.
U Šumadiji seljaci u svaki ugao sobe stave belutak, da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze. Po tome kakvo je vreme na današnji dan, od davnina se predviđala predstojeća zima. Zato, svi pogled u nebo – ako danas bude kiše i mraza, očekuje nas duga i hladna zima sa mnogo snega. Lepo vreme, sa druge strane, najavljuje blagu zimu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)