Srpska pravoslavna crkva Svetog Aleksija Rimskog slavi 17. marta po crkvenom, odnosno 30. marta po gregorijanskom kalendaru
Vernici kažu da "Čovek Božji" brine o svim ubogim i nesrećnim ljudima i da sutra nije dobro oterati prosjaka sa vrata ili mu odbiti milostinju.
Hrišćanski svetitelj Sveti Aleksije rođen je u Rimu, za vreme vladavine cara Honorija.
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
DANAS JE MITROVDAN Veruje se da na ovaj dan nikako ne treba raditi jednu stvar
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Mitrovdan, pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom. Važi za jednu od najvećih slava u Srbiji i za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
DANAS JE MITROVDAN Veruje se da na ovaj dan nikako ne treba raditi jednu stvar
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Mitrovdan, pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom. Važi za jednu od najvećih slava u Srbiji i za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
DANAS JE MITROVDAN Veruje se da na ovaj dan nikako ne treba raditi jednu stvar
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Mitrovdan, pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom. Važi za jednu od najvećih slava u Srbiji i za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.
Bio je sin jedinac, a njegov otac, visoki carski dostojanstvenik Jevtimijan, bio je veoma ugledan i bogat. Njegovi roditelji živeli su hrišćanskim životom, a otac je, prema predanju, jeo samo jedanput dnevno, po zalasku sunca, piše Mondo.
Kada je odrastao, Aleksije je bio prinuđen da se oženi, ali je te iste noći ostavio i ženu i roditelje, seo u čamac i došao u grad Edesu u Mesipotamiji, gde je bio poznati lik Isusa, poslat od Hrista caru Avgaru.
Kada se poklonio tom liku, Aleksije se obukao u odelo prosjaka i prosjačkim životom proveo 17 godina u tom gradu, neprestano se moleći Bogu.
Kada se pročuo kao bogougodnik, seo je u lađu da ide u Laodikiju, ali je lađa, zbog jakih vetrova, skrenula sa svog prvobitnog puta i odvezla ga do Rima. Svetitelj je to shvatio kao znak i posetio je kuću svojih roditelja.
Njegovi roditelji nisu prepoznali prosjaka koji je tog dana došao na njihova vrata, ali su mu dozvolili da živi u kolibi u njihovom dvorištu.
Svoj isposnički život Aleksije je nastavio nadomak roditeljske kuće, gde je živeo narednih 17 godina živeći samo na hlebu i vodi.
Preminuo je 30. marta 411. godine, po gregorijanskom kalendaru.
Hrišćani veruju da se tog dana kada je umro u crkvi Svetih apostola, u prisustvu cara, začuo glas koji im je rekao: "Potražite čoveka Božja".
Ubrzo su otkrili da taj "čovek Božji" živi u kući Jevtimijanovoj, ali kada su ušli u njegovu kolibu, našli su ga mrtvog.
Prema predanju, lice Svetog Aleksija svetlelo je kao sunce, a iz tela mu je poteklo sveto miro.
Hrišćani veruju da su se dodirom njegovog tela lečili mnogi bolesnici.
Glava Svetog Aleksija nalazi se u Svetoj lavri na Peloponezu.
Sećanje na Svetog Aleksija Rimskog poštuju obe hrišćanske crkve, iako je vremenom postao poznatiji na Istoku.
Vernici smatraju da obavezno treba izgovoliti ovu molitvu svetom Aleksiju, kako bi se desilo čudo:
"Uzvisio si se u vrlini i očistivši um, ka Željenom i Uzvišenom si dospeo. Bestrašćem si ukrasio svoj život i izuzetni post si primio sa čistom savešću. U molitvama si bio kao bestelesan, i zasijao si kao Sunce u svetu, preblaženi Aleksije".
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)