Strah i trepet na vodi, srpski ratnici ovekovečeni u nazivu čuvene kape
Šajkača, ime nije dobila po materijalu, šajka (vrsta čoje) od kojeg je pravljena, već po srpskim graničarima u području Šajkaša.Po tome, razumljivi su uzroci zabunama i nedoumicama oko nastanka imena ove kape, posebno što se zaboravlja da je ova kapa ranije pravljena od druge vrste materijala.
Ime "šajkača" čuva sećanje na srpske borbene rečne jedinice pripadnike službe Austrougarske monarhije sa područja Banata u 18. veku. Ovi vojnici su nazivani šajkašima. Delovali su u vodama Dunava, Tise, Save i Moriša na granici sa Otomanskim carstvom.
Nosili su kape koje su oblikom vrlo podsećale na brodove koji su nazivani šajkama.
Možda vas zanima:
OBUĆA ZA SVAKU PRILIKU Kako su nekad pravljeni opanci
Đon se, kako kaže, pravi od teleće kože, bočni deo opanka od svinjske, a gornji deo od kozje.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Možda vas zanima:
OBUĆA ZA SVAKU PRILIKU Kako su nekad pravljeni opanci
Đon se, kako kaže, pravi od teleće kože, bočni deo opanka od svinjske, a gornji deo od kozje.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Možda vas zanima:
OBUĆA ZA SVAKU PRILIKU Kako su nekad pravljeni opanci
Đon se, kako kaže, pravi od teleće kože, bočni deo opanka od svinjske, a gornji deo od kozje.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Strah i trepet na vodi, srpski šajkaši su bili odlučujuća sila pri odbrani.Pobeda je bila tamo pod čijom su zastavom oni nastupali.
Kako su šajkaši nazivali svoju kapu nema pouzdanih potvrda, ali je kapa koju su oni nosili zvanično uvedena kao deo uniforme u vojsku Kneževine Srbije.
Šajkača, to jest kapa za vojnike koja "ima formu graničarske kape", uvedena je propisom u Srbiji 1870. godine. Određenijim nazivom, kao šajkaška kapa, dakle kao deo nošnje konkretnih graničara, nazvana je u propisu 1876. godine, kojim je naloženo da narodne starešine nose "šajkašku kapu", kakva je određena i za narodnu vojsku. Tako je kao kapa vojnika i nižih činovnika šajkača ubrzo prihvaćena — ona je bila na glavi srpskih ratnika u bojevima 1876—1878. godine, otkad je počelo njeno naglo pronošenje i prihvatanje u novooslobođenim krajevima.
Vremenom je šajkaška kapa dobila skraćeni naziv šajkača, i ona je postala vidljivo vojničko obeležje.
Smatra se da je nakon Prvog svetskog rata, odnosno u vreme Kraljevine Jugoslavije postala uz brič pantalone i koporan sastavni deo novog narodnog odevanja. U početku, tokom ranih 1920-ih prvo su je u selima nosili povratnici iz rata, odnosno ratni veterani, a do kraja 30-tih godina 20. veka zbog tradicije, jednostavnog kroja i jeftine izrade postaje opšteprihvaćena kapa mlađeg i starijeg muškog seoskog stanovništva.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Manastir Jovanje – zaboravljeno svetilište na vodi u dolini srpskih svetinja
Najtiši manastir Ovčarsko-kablarske klisure: Jovanje – svetinja kojoj se pristupa čamcem i molitvom
Isposnica Svetog Save iznad Studenice – mesto gde je nastao prvi srpski tipik
Tišina visoko iznad Studenice: U steni iz koje je proizašao srpski monaški poredak
Manastir Gornjak i isposnica Grigorija Sinaita: Tišina stene u kojoj se čula molitva
U klisuri Mlave, pod senkom litica, i dalje stoji mesto gde se Srbi učili tišini – isposnica Grigorija Sinaita, jednog od duhovnih stubova srednjovekovne Srbije
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Komentari(0)