Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Običaj kroz vekove
U srcu srpske tradicije postoji običaj koji spaja veru, zajedništvo i radost – zavetina. To je dan kada selo proslavlja svog zaštitnika, čuvajući zavet dat Bogu ili svecu u trenucima nevolje. Iako je vekovima pretrpela mnoge promene, suština zavetine ostala je ista – okupljanje pod otvorenim nebom, molitva i svečarska trpeza.
Koreni običaja
Možda vas zanima:
ZAŠTO KADIMO KUĆU Tamjan donosi dobro zdravlje ukućanima, a kađenje ima svoje značenje u Bibliji
Kađenje tamjanom naziva se beli dim, i služi uklanjanju sila koje nisu poželjne u jednom hrišćanskom domu
DANAS JE ĐURĐEVDAN Mnogi ne znaju svih SEDAM starih običaja, kao što su ljuljanje i ophod oko vatre
Đurđevdan ili Sveti Đorđe, je jedan od najvažnijih praznika u srpskoj kulturi. Ovaj praznik se slavi 6. maja i tradicionalno je vezan za proleće, početak rada na poljima i zaštitu stoke od vukova.
Možda vas zanima:
ZAŠTO KADIMO KUĆU Tamjan donosi dobro zdravlje ukućanima, a kađenje ima svoje značenje u Bibliji
Kađenje tamjanom naziva se beli dim, i služi uklanjanju sila koje nisu poželjne u jednom hrišćanskom domu
DANAS JE ĐURĐEVDAN Mnogi ne znaju svih SEDAM starih običaja, kao što su ljuljanje i ophod oko vatre
Đurđevdan ili Sveti Đorđe, je jedan od najvažnijih praznika u srpskoj kulturi. Ovaj praznik se slavi 6. maja i tradicionalno je vezan za proleće, početak rada na poljima i zaštitu stoke od vukova.
Možda vas zanima:
ZAŠTO KADIMO KUĆU Tamjan donosi dobro zdravlje ukućanima, a kađenje ima svoje značenje u Bibliji
Kađenje tamjanom naziva se beli dim, i služi uklanjanju sila koje nisu poželjne u jednom hrišćanskom domu
DANAS JE ĐURĐEVDAN Mnogi ne znaju svih SEDAM starih običaja, kao što su ljuljanje i ophod oko vatre
Đurđevdan ili Sveti Đorđe, je jedan od najvažnijih praznika u srpskoj kulturi. Ovaj praznik se slavi 6. maja i tradicionalno je vezan za proleće, početak rada na poljima i zaštitu stoke od vukova.
Zavetina je nastala iz narodnog zaveta, obećanja da će se jednom godišnje prinositi molitva i gozba u čast zaštitnika sela. Najčešće je to bio svetac kome su se meštani obratili za pomoć u vreme bolesti, suše ili drugih nedaća. Kada bi nevolja prošla, selo bi se zavetovalo da će zauvek slaviti tog sveca.
Kako se selo pripremalo
Pripreme su počinjale danima ranije. Domaćice su mesile pogače i slavski kolač, kuvale pečenje i spremale rakiju, dok su muškarci čistili put do crkve ili crkvišta i kitili krstove cvećem. Svi su se oblačili u najsvečaniju odeću – žene u vezene košulje i marame, muškarci u prsluke od čoje i opanke.
Molitva pod vedrim nebom
Na dan zavetine, meštani bi se okupljali kod crkve, kapelice ili velikog hrasta – mesta koje je imalo poseban značaj. Sveštenik bi služio liturgiju, a zatim bi usledila litija, ophod oko sela sa ikonama i barjacima. U nekim krajevima litija je prolazila pored njiva i vinograda, blagosiljajući rod.
Printscreen/SPC
Trpeza za sve
Nakon molitve, počinjala je gozba. Na dugačkim drvenim stolovima nizali su se lonci sa kuvanom jagnjetinom, pečenjem, pogačama, sirom, medom i domaćim vinom. Gosti su dolazili iz susednih sela, a niko nije odlazio gladan. Muzika i igra trajali su do kasno u noć, a kolo se igralo i po prašini i po travi.
Zavetina danas
Iako se danas zavetine ređe održavaju u izvornom obliku, u mnogim selima Srbije običaj još živi. Nekada se obeležava skromnije, u crkvenoj porti i uz manju trpezu, ali ostaje prilika da se ljudi okupe, pozdrave i obnove osećaj zajedništva. Jer zavetina nije samo crkveni praznik – to je dan kada selo diše kao jedno.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
Komentari(0)