DANAS JE ĐURĐEVDAN Mnogi ne znaju svih SEDAM starih običaja, kao što su ljuljanje i ophod oko vatre
Đurđevdan ili Sveti Đorđe, je jedan od najvažnijih praznika u srpskoj kulturi. Ovaj praznik se slavi 6. maja i tradicionalno je vezan za proleće, početak rada na poljima i zaštitu stoke od vukova.
Evo nekih od običaja koji se vezuju za Đurđevdam:
Paljenje vatre - na dan Đurđevdana se tradicionalno pali velika vatra, koja simbolizuje pobedu sunca nad zimom i povratak topline. Vatra se pali na otvorenom prostoru, obično na poljima ili na obali reke, a oko nje se okupljaju porodice i prijatelji.
Ophod oko vatre - nakon što se vatra zapali, ljudi obično prave krug oko nje, pevaju pesme i igraju kolo. Ovaj običaj simbolizuje zajedništvo i jedinstvo.
Možda vas zanima:
DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Možda vas zanima:
DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Možda vas zanima:
DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Ukrasi od cveća - na dan Đurđevdana se obično ukrašavaju domovi i dvorišta cvećem, posebno belim rada, jer on predstavlja simbol čistoće.
Priprema hrane - za Đurđevdan se obično priprema trpeza sa tradicionalnim srpskim jelima, kao što su jagnjetina, pečenje, kolači i pite.
Obilazak crkve - na ovaj dan, vernici obično odlaze u crkvu da bi se pomolili i proslavili Svetog Đorđa, zaštitnika stoke i useva.
Ljuljanje - ovaj običaj se obično praktikuje na selima, gde se ljuljačke vezuju za grane drveća ili mostove. Ljudi se ljuljaju i pevaju pesme, a ovaj običaj se smatra simbolom povratka proleća i rađanja novog života.
Kupanje u rekama - u nekim krajevima Srbije se veruje da se na Đurđevdan u reci pojavljuje čudna riba koja donosi sreću. Zbog toga se ljudi kupaju u reci, ali i skupljaju vodu koja se smatra lekovitom.
Ovi običaji se razlikuju od kraja do kraja Srbije, ali svi imaju zajednički cilj - da se proslavi proleće, zaštiti stoka i usevi, i da se ljudi okupe i provedu vreme zajedno.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
TAKMIČAR POCRVENEO: Zbog pitanja voditeljke smejala se Srbija
Kristina Radenović, voditeljka popularnog kviza "Slagalica", nedavno je zbunila jednog od takmičara svojim pitanjem.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
Komentari(0)