DANAS JE ĐURĐEVDAN Mnogi ne znaju svih SEDAM starih običaja, kao što su ljuljanje i ophod oko vatre
Đurđevdan ili Sveti Đorđe, je jedan od najvažnijih praznika u srpskoj kulturi. Ovaj praznik se slavi 6. maja i tradicionalno je vezan za proleće, početak rada na poljima i zaštitu stoke od vukova.

Evo nekih od običaja koji se vezuju za Đurđevdam:
Paljenje vatre - na dan Đurđevdana se tradicionalno pali velika vatra, koja simbolizuje pobedu sunca nad zimom i povratak topline. Vatra se pali na otvorenom prostoru, obično na poljima ili na obali reke, a oko nje se okupljaju porodice i prijatelji.
Ophod oko vatre - nakon što se vatra zapali, ljudi obično prave krug oko nje, pevaju pesme i igraju kolo. Ovaj običaj simbolizuje zajedništvo i jedinstvo.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Možda vas zanima:

DANAS JE DAN ČUDA! Slavimo svetog Vasilija Ostroškog
Sveti Vasilije Ostroški poznat je kao čudotvorac

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
Ukrasi od cveća - na dan Đurđevdana se obično ukrašavaju domovi i dvorišta cvećem, posebno belim rada, jer on predstavlja simbol čistoće.
Priprema hrane - za Đurđevdan se obično priprema trpeza sa tradicionalnim srpskim jelima, kao što su jagnjetina, pečenje, kolači i pite.
Obilazak crkve - na ovaj dan, vernici obično odlaze u crkvu da bi se pomolili i proslavili Svetog Đorđa, zaštitnika stoke i useva.
Ljuljanje - ovaj običaj se obično praktikuje na selima, gde se ljuljačke vezuju za grane drveća ili mostove. Ljudi se ljuljaju i pevaju pesme, a ovaj običaj se smatra simbolom povratka proleća i rađanja novog života.
Kupanje u rekama - u nekim krajevima Srbije se veruje da se na Đurđevdan u reci pojavljuje čudna riba koja donosi sreću. Zbog toga se ljudi kupaju u reci, ali i skupljaju vodu koja se smatra lekovitom.
Ovi običaji se razlikuju od kraja do kraja Srbije, ali svi imaju zajednički cilj - da se proslavi proleće, zaštiti stoka i usevi, i da se ljudi okupe i provedu vreme zajedno.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.

Kućerak od drveta i duše – Sirogojno, muzej pod otvorenim nebom
Na nadmorskoj visini od gotovo hiljadu metara, u srcu Zlatibora, nalazi se selo Sirogojno. Tu se u tišini brda rađa jedan od najlepših muzeja na otvorenom u Srbiji – „Staro selo“. Kroz drvene kućice, miris dima i škripu podova, posetioci zakorače u prošlost, u vreme kada se živelo jednostavno, a svaka stvar imala svoju priču.

Četinari koji ne znaju za smrt – Norveška kroz oči Isidore Sekulić
Srpska književnica otkrila je Norvešku pre više od jednog veka, donoseći sa sobom slike fjordova, ribarskih sela i tišinu koja ima glas.

Milutin Milanković – naučnik koji je želeo da popravi vreme
Od Beča do Beograda, od klime do kalendara: priča o Srbinu koji je ostavio trag i na nebu i na Zemlji.

Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Komentari(0)