Na granici između vidljivog i skrivenog, uklesan u liticu Gornjačke klisure, postoji manastir koji iako zaboravljen, još uvek govori. Ne rečima, već tišinom, kamenom i tragovima svetlosti. To je Blagoveštenje kraj reke Mlake, mesto gde su nekada čuvani prepisi svetih knjiga, a danas čuvaju tajne vekova.

Isposnički mir u senci litica
Manastir Blagoveštenje nalazi se uz desnu obalu reke Mlave, na samom ulazu u Gornjačku klisuru, kod sela Ždrelo. Teško pristupačan, sakriven između stenovitih visova i guste šume, ovaj hram vekovima odoleva vremenu, prirodi i zaboravu. Do njega vodi staza koja se uspinje kroz klisuru, nedaleko od današnje banje Ždrelo.
Veruje se da je manastir osnovan krajem 14. ili početkom 15. veka, moguće za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića. Prvi pisani pomen potiče iz 1428. godine, kada se pominje monah Radoslav, prepisivač Jevanđelja.
Možda vas zanima:

Čuveni Krst sa tri prsta iz manastira Žiča: Kako je simbol srpstva opstao uprkos brojnim uništenjima?
Saznajte fascinantnu istoriju krsta iz manastira Žiča koji je vekovima bio simbol jedinstva i istrajnosti srpskog naroda

Šta znači hleb na srpskim freskama?
Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu
Možda vas zanima:

Čuveni Krst sa tri prsta iz manastira Žiča: Kako je simbol srpstva opstao uprkos brojnim uništenjima?
Saznajte fascinantnu istoriju krsta iz manastira Žiča koji je vekovima bio simbol jedinstva i istrajnosti srpskog naroda

Šta znači hleb na srpskim freskama?
Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu
Možda vas zanima:

Čuveni Krst sa tri prsta iz manastira Žiča: Kako je simbol srpstva opstao uprkos brojnim uništenjima?
Saznajte fascinantnu istoriju krsta iz manastira Žiča koji je vekovima bio simbol jedinstva i istrajnosti srpskog naroda

Šta znači hleb na srpskim freskama?
Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu
Zidovi koji pamte svetlost reči
Iako danas bez bratstva, manastir je u vreme turske vlasti bio svetionik duhovnosti i znanja. U njegovim konacima prepisivane su knjige, a narod iz okoline dolazio je da sluša besede i traži utehu.
Ostaci manastira otkriveni su tokom arheoloških iskopavanja 1970-ih godina. Otkrivena je trikonhalna crkva sa pripratom i kupolom, zidana u moravskom stilu. Istočno od crkve nalazila se isposnica, troetažna niša uklesana u steni, dostupna samo preko drveta ili merdevina.
Tišina kao zavet
Iako zapustelo, ovo mesto i dalje odiše duhovnošću. Vernici iz okoline veruju da su molitve izgovorene ovde snažnije, jer dolaze iz srca prirode, bez narušenja buke sveta. Čak i kad reka Mlava nabujala zagrmi niz klisuru, manastir kao da čuti dublje, govoreći samo onima koji znaju da slušaju.
Postoje priče da su se monasi ovde zavetovali na potpunu tišinu, da nisu izlazili iz isposnica osim radi molitve i posta. Ostaci časne trpeze, uklesane niše i fragmenti fresaka govore tiho, ali jasno: ovo je bilo mesto unutrašnje borbe i svetlosti.
Povratak zaboravljenom svetilištu
Danas se retko ko zaputi do Blagoveštenja. Oni koji se odluče na to, najčće dolaze planinarskim stazama, znajući da ih ne čeka ni vodič, ni tabla, ni čuvar. Samo pogled u daljinu, miris mahovine i osećaj da neko moli i kad više nema glasa.
Možda zato Blagoveštenje i jeste svetilište koje traje. Ne zbog zvona, već zbog činjenice da u steni još uvek živi svetlost nekih davnih reči. I da čovek može biti bliži Bogu kada se povuče u tišinu.

SVAKI LIST DETELINE KRIJE MOĆNO ZNAČENJE, EVO I KOJA SU: Toliko su JAKA da ćete ih ČUVATI KAO OČI U GLAVI
Ova biljka je puna simbolike

OVE SU NAJČUDNIJE REČENICE U SRPSKOM JEZIKU: Stranci ih nikada neće razumeti, pogledajte samo OVAJ SPISAK
Nekada i same reči budu previše za opisivanje određenih situacija, pa se brzo latimo neobičnih uzvika, poput: "uh", "eh", "abe" ili "pu"

Crna ruka – zaverenici koji su promenili tok svetske istorije
Ko su bili ljudi iz senke koji su delovali po kafanama, šumama i podrumima Beograda – i zapalili Evropu?

"Lile za Miholjske zadušnice": Jesenji običaj paljenja vatre za duše predaka
Zaboravljen ritual iz sela zapadne Srbije koji je vekovima čuvan od zaborava

Misterija Crne boginje iz Vratarnice: Legenda koja i danas plaši Staru planinu
Zaboravljena priča iz srca Timočke Krajine: Da li je Crna boginja samo mit – ili nešto mnogo više?
Komentari(0)