![srpkinja devojka](/data/images/2024-05-06/86936_shutterstock-1922020130_f.jpg)
Narodna verovanja po kojima su naši stari predviđali sudbinu: Nisu bez razloga nastala, a mnogima su pogodila budućnost
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Koliko puta ste samo čuli "pomeri se s mesta" ili "kucni u drvo da ne čuje zlo"?
Stare srpske lirske pesme nisu samo deo folklorne tradicije, već i važan segment društvenog života i kulture. Kako su ove pesme oblikovale društvene norme i vrednosti kroz istoriju, i kakvu ulogu imaju danas?
Ovo su neka od trenutno najpopularnijih muških imena u Srbiji, roditelji misle da su deci nadenuli tradicionaln srpsko ime, a evo kakvo im je zapravo poreklo
Trag ovog običaja nalazimo u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića
Vodeni ponedeljak simbolizuje vaskrs, novi život, proleće, začeće i radost. Kako običaj ne bi pao u zaborav, folklorne grupe organizuju polivače. A kad pada pobusani ponedeljak?
Gotovo da ne postoji domaćinstvo koje na Vaskrs ne praktikuje šarena kuvana jaja na svojoj trpezi.
Sigurno ste prisustvovali činu u kojem se novopočenom ocu cepa odeća, a mnogi su i sami učestovali u ovom srpskom običaju
Šta se sve prema narodnom verovanju na Balkanu radi ćuteći i zbog čega?
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
Neka potpuno neverovatna verovanja i danas su aktuelna i prenose se sa kolena na koleno.
Priča o tome kako je došlo do toga da baš Sveti Nikola postane “najpopularnija” slava u Srbiji, malo je kompleksnija i teško se objašnjava samo jednim razlogom.
Ris u Bajmoku jedna je od manifestacija u programu obeležavanja nacionalnog praznika Bunjevaca "Dana Dužijance"
„Homoljski motivi“ predstavljaju manifestaciju koja je od presudnog značaja za razvoj kulturno-manifestacionog turizma u opštini Kučevo. Održaće se od 1. - 4. juna 2022. godine.
Svetog Đorđa slave i katolici i pravoslavci. Pravoslavci kao krsnu slavu 6. maja, a katolici kao imendan 23. aprila. Po broju svečara, Đurđevdan je na drugom mestu u Srbiji i na prvom mestu u Republici Srpskoj.
Prezime je za Srbe uvek bilo “porodično ime”, ono koje pokazuje poreklo, pripadnost, nekog drevnog pretka koji je danas udaljenim ljudima bio zajednički.
Čuvena kapa crvene boje, sa kićankom po sredini, tek po završetku srpsko-turskih ratova (1876 - 1878) zamenjena je šajkačom, kapom srpskih vojnika od plave čoje. Zato ćete na portretima Vuka Karadžića (1787 - 1864) zateći upravo fes - baš poput ovog iz njegove zaostavštine, koji se čuva u stalnoj postavci Muzeja Vuka i Dositeja.