SRPSKI KOMPOZITOR KLASIČNE MUZIKE Izvor Konjovićeve inspiracije se nalazi u folkloru, a svoje estetske principe je izneo u svojim studijama i napisima (VIDEO)
Rođen u Čurugu 5. maja 1883, umro u Beogradu, 1. oktobra 1970.
Rođen je u Čurugu, a gimnaziju je pohađao u Novom Sadu, da bi, završivši četvrti razred, prešao u Srpsku učiteljsku školu u Somboru, u to vreme jedno od žarišta muzičkog života na ovome području. Konjović je brzo stao pred hor, a Sombor je čuven po negovanju ovog tipa muzike, da bi ubrzo, već 1903. napisao i svoj prvi opus - operu "Ženidba Miloša Obilića". Dve godine potom, angažovan je kao horovođa i nastavnik u Zemunu, da bi kasnije predavao u Srpskoj muzičkoj školi u Beogradu, sve do I svetskog rata, kada se vraća u Sombor. Posle dužnosti inspektora za muziku u Ministarstvu prosvete (1921.) postaje direktor Opere u Zagrebu (do 1926.), da bi nakon toga bio upravnik pozorišta u Osijeku, pa u Splitu i Novom Sadu.
1933. se vraća u Zagreb gde ostaje do 1939. kada je postavljen za profesora Muzičke akademije u Beogradu, čiji kasnije postaje i rektor. 1946. je izabran u zvanje redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), na čelu čijeg se Muzikološkog instituta nalazio od 1948. do 1954. godine. Pored brojnih horova i solo pesama, Konjović je napisao i pet opera: operski prvenac „Ženidba Miloševa” („Vilin veo”), zatim „Knez od Zete” (prema Lazi Kostiću, 1929.), „Koštana” (1931, prerađena 1940. i 1949.), komična opera „Seljaci” (prema Veselinovićevom Đidu, 1952.) i poslednja opera „Otadžbina” (prema Vojnovićevom spevu Smrt majke Jugovića).
Više informacija na: petarkonjovic
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA MUZEJSKA USTANOVA U SRBIJI Na današnji dan, smatra se, osnovan je Narodni muzej u Beogradu (VIDEO)
Na današnji dan 1844. godine, načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
STIGAO JE DO SEVERNOG I JUŽNOG POLA Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine
Mihailo Petrović Alas (Beograd, 6. maj 1868 — Beograd, 8. jun 1943) bio je srpski matematičar, univerzitetski profesor, akademik Srpske kraljevske akademije i alas.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA MUZEJSKA USTANOVA U SRBIJI Na današnji dan, smatra se, osnovan je Narodni muzej u Beogradu (VIDEO)
Na današnji dan 1844. godine, načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
STIGAO JE DO SEVERNOG I JUŽNOG POLA Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine
Mihailo Petrović Alas (Beograd, 6. maj 1868 — Beograd, 8. jun 1943) bio je srpski matematičar, univerzitetski profesor, akademik Srpske kraljevske akademije i alas.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA MUZEJSKA USTANOVA U SRBIJI Na današnji dan, smatra se, osnovan je Narodni muzej u Beogradu (VIDEO)
Na današnji dan 1844. godine, načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
STIGAO JE DO SEVERNOG I JUŽNOG POLA Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine
Mihailo Petrović Alas (Beograd, 6. maj 1868 — Beograd, 8. jun 1943) bio je srpski matematičar, univerzitetski profesor, akademik Srpske kraljevske akademije i alas.
Izvor: meettheserbs
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)