CEO ŽIVOT SA OSMEHOM NA LICU Rada Đuričin ima punih 87 godina, a i dalje je aktivna (VIDEO)
Tumačila je brojne uloge, pa je između ostalog igrala i Desanku Maksimović u istoimenoj seriji

Rođena je u Vršcu od oca Marinka, pravoslavnog sveštenika, i majke Mileve.
Diplomirala je 1958. godine na Fakultetu dramskih umetnosti, na klasi sa Nikolom Simićem, Ružicom Sokić i Batom Živojinovićem i 1961. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu srpski jezik i književnost.
Debitovala je na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu 1958. godine glavnom ulogom u predstavi Dnevnik Ane Frank. Član je ansambla JDP-a od 1959. godine.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Udata je za dr Dragoslava Popovića, nekadašnjeg profesora nuklearne fizike na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Imaju sina Radana koji je filmski snimatelj.
Počela je karijeru u Narodnom pozorištu glumeći Anu Frank. Njena karijera duga je preko 60 godina. Završila je dva fakulteta-diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu 1958, kao i srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1961. godine.
Teško je naći njenu fotografiju bez osmeha na licu. Tumačila je brojne uloge, pa je između ostalog igrala i Desanku Maksimović u istoimenoj seriji, glumila je pre 50 godina u filmu „Zločin i kazna“, legendarnoj seriji „Vruć vetar“, a šezdesetih je glumila i u stranim filmovima kao što je „25. sat“ sa Entoni Kvinom u glavnoj ulozi.
Kada je bila studentkinja bila je oduševljena Ljubom Tadićem. Sećam se da sam se tada već bila udala, a on je izjavio: 'E, da sam se ja oženio s tobom, nikad se ne bih razveo.'
Dolazila sam iz svešteničke porodice i, da sam se udala za njega, znao bi da ne bi nikad mogao da se razvede". Ipak u braku je ostala 54 godine. Otac Rade Đuričin je bio sveštenik. Ulica u Vršcu nosi njegovo ime, nazivom kako su ga svi znali: pop Marinko.
Govorio je moj tata: “Rado, nemoj da deliš ljude već ih spajaj. Trudi se koliko možeš da nekome nešto lepo učiniš. Pa makar ga lepo pozdravi.”

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.

KAKO SE PRAVILNO KADI KUĆA? Neizostavni hrišćanski ritual u domovima mnogih Srba ima jaku simboliku i TERA NEČASTIVE SILE I DUHOVE
Pravoslavni hrišćani veruju da kađenje kuće tera negativne stvari, pa je neizostavno pri svakom crkvenom obredu, bilo to liturgija, molitva ili obavljanje svetih tajni, od krštenja i venčanja do jeleosvećenja (molitve i pomazivanje bolesnih osvećenim uljem).

OVO IME VOLE SVI NA SVETU, A SRBI GA ČESTO DAJU ŽENSKOJ DECI: Krije SIMBLIKU na koju niko ne ostaje IMUN!
Ovo žensko ime roditelji obožavaju, nose ga sve generacije a ima izuzetno jaku simboliku

SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Komentari(0)