PROKLETA GRAĐEVINA DORĆOLA: Zbog serije krvavih zločina kuća u Strahinjića Bana važi za UKLETU, a poznati su svi detalji!
Beograd je prepun priča o prokletstvima, ali jedna zgrada na elitnoj lokaciji ima jezivu reputaciju. Iza najelegantnije ulice krije se kuća u kojoj se desilo više krvavih zločina, zbog čega je Dorćolci izbegavaju. Otkrivamo zašto kuća u Strahinjića Bana važi za ukletu.
Glavne beogradske ulice kriju mnogo više od lepih fasada. Ipak, jedna lokacija u centru Dorćola, u ulici Strahinjića Bana, postala je junak jezivih urbanih legendi. Ova kuća nije ukleta zbog starosti ili neobičnog izgleda, već zbog serije nasilnih i tragičnih događaja koji su se odigrali u njoj, uglavnom u lokalu u njenom suterenu.
Krvavi niz: Dva zločina na istom mestu
Urbana legenda o prokletstvu ove kuće počinje sedamdesetih godina prošlog veka, a nastavlja se u modernije vreme:
Zločin iz 1975. godine: Najpoznatiji slučaj dogodio se 1975. godine. Otac poznate srpske balerine je na tom mestu pucao u svoju bivšu ženu i njenog emotivnog partnera. Mladić je, nažalost, preminuo, a balerinina majka je povređena.
Tragedija iz 2015. godine: Kuća je ponovo dospela u žižu javnosti 2015. godine, kada je u istom lokalu u suterenu izvršen novi krvavi zločin. Muškarac je iz pištolja usmrtio bivšu partnerku, dok su u kafiću bili prisutni drugi gosti i deca.
Prošlost i energija
Dva krvava i nasilna događaja na bukvalno istom mestu su, za lokalno stanovništvo, bila dovoljan dokaz da je kuća "opretećena zlom energijom" ili da je prokleta. Priče o neobjašnjivim pojavama, čudnim zvucima i nevidljivim silama samo su pratile činjenicu da se na tom broju dešavaju ponovljene tragedije.
Ova kuća tako postaje simbol urbane misterije Beograda. Za one koji veruju u legende, to je mesto koje pamti nasilje i koje se ne sme uznemiravati. Za ostale, to je jezivi podsetnik na mračnu stranu života u srcu grada.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Komentari(0)