Proja bez masti i mleka, ostavljana na prozoru kao dar duhovima predaka

U selima oko Tare, Zlatibora i Rače, sve do sredine 20. veka, noći uoči Mitrovdana i Zadušnica bile su obeležene tišinom, svećama – i crnom projom. Ova jednostavna, ali simbolična pita od tamnog kukuruznog brašna, bez ikakvih mlečnih dodataka, spremala se kao dar za duše umrlih. Ostavlja se na prozoru, sa čašom vode, “da duše dođu i večeraju”. Ovaj običaj, opisan i u narodnim zapisima i u delima Veselina Čajkanovića, jedan je od retkih primera žive hrane u funkciji duhovnog obreda.
Simbolika “crne hrane”
U narodnom verovanju, određene vrste hrane imale su “duhovni karakter” – nisu bile za ljude, već za pokojne. Crna proja se pravila isključivo bez masti, jaja ili mleka – da bi bila čista i dostojna mrtvih. Verovalo se da bi, ako se na prozoru ne ostavi večera za duše, one mogle da se naljute, uznemire žive ili donesu nesreću.
Možda vas zanima:

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet

RECEPT ZA PUNJENE PILEĆE ŠNICLE: Idealne su kao glavni obrok, a najbolje se slažu uz kremasti pire krompir i svežu salatu (VIDEO)
Pripremite sočne i neodoljive punjene pileće šnicle koje će vas osvojiti na prvi zalogaj!
Možda vas zanima:

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet

RECEPT ZA PUNJENE PILEĆE ŠNICLE: Idealne su kao glavni obrok, a najbolje se slažu uz kremasti pire krompir i svežu salatu (VIDEO)
Pripremite sočne i neodoljive punjene pileće šnicle koje će vas osvojiti na prvi zalogaj!
Možda vas zanima:

Grobna pogača sa bosiljkom i vinom: Zaboravljen recept koji se nosio samo mrtvima
Obredna hrana koja se nije jela kod kuće, već delila tiho – za dušu i zavet

RECEPT ZA PUNJENE PILEĆE ŠNICLE: Idealne su kao glavni obrok, a najbolje se slažu uz kremasti pire krompir i svežu salatu (VIDEO)
Pripremite sočne i neodoljive punjene pileće šnicle koje će vas osvojiti na prvi zalogaj!
Recept za crnu proju – kako se pravila u tišini
Sastojci:
- 300 g tamnog kukuruznog brašna
- 1 kašičica soli
- šaka suve nane (po mogućstvu iz domaće berbe)
- 500 ml tople vode
Priprema:
Sve se pomeša i sipa u plitak zemljani pleh, bez ikakve masnoće. Peče se na tihoj vatri ili u rerni na 180°C, dok ne porumeni. Poslužuje se topla, uz čašu hladne vode – isključivo uveče, kada se „otvara svet mrtvih“.
Noćni ritual: tišina, vatra i poštovanje
U mnogim kućama, starije žene bi uveče palile kandilo, otvarale prozor i šaptale molitvu. Proja bi stajala celu noć na dasci ili tanjiru, a ujutru bi se, ako ništa nije pojedeno, davala stoci – “da ne propadne duhovna hrana”. Nekad bi je i članovi porodice podelili, ali u tišini.
Zaboravljena praksa sa dubokim korenima
Ovaj običaj danas gotovo da ne postoji, ali se pamti u pričama i sećanjima. Crna proja nije samo jelo – ona je veza između svetova, simbol poštovanja i sećanja na one koji su otišli. Kroz ovakve recepte i rituale, srpska mitologija i narodna religija pronalaze put do savremenog čoveka.

Srpsko ime sa dva značenja: Jedno je PRELEPO, a drugo JEZIVO
Verovatno jedino ime koje ima dva potpuno oprečna značenja.

UKLETI SRPSKI ZAMAK Na svakog Sv. Iliju dešava se ista stvar
Vojvođanski dvorac Kapetanovo nalazi se na području opštine Plandište u blizini sela Stari Lec.

JEROTIĆ OBJASNIO: Gde grešimo kada u životu naiđemo na krizu
Vladeta Jerotić bio je čuveni psihijatar, filozof, književnik, član SANU i profesor na Pravnom i Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu.

Zašto svako od nas mora da zna svoje pretke DO SEDMOG KOLENA
Znate li ko su vam bili preci? Kako su se zvali, kakvu su sudbinu imali? Da sad uzmete da pišete porodično stablo, koliko generacija unazad ćete znati?

STIŽU VELIKE ZADUŠNICE: Šta sve vernici treba da ispoštuju?
Pravoslavni hrišćani ovu subotu posvećuju umrlim precima i posećuju grobove, pale sveće i služe pomene
Komentari(0)