Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
U selu Izvor, u opštini Babušnica, nadomak granice sa Bugarskom, nalazi se prirodni fenomen koji gotovo niko ne poznaje – gvozdeni bunar, mesto odakle izbija voda toliko bogata mineralima da ostavlja crveni trag na zemlji i ima ukus kao da pijete staru rđu. Ipak, meštani se kunu u njenu lekovitost – za anemiju, malaksalost, krvnu sliku i povraćaj snage.
Voda koja boji kamen
Gvozdeni bunar se nalazi ispod stenovitog obronka, kraj napuštenog puta, sakrivenog među borovima. Voda koja tu izvire nije prozirna, već crvenkasta, sa jakim metalnim mirisom. Kamen oko izvora je crven, a mahovina koja raste pored izgleda kao da je umačkana u zemlju sa pigmentom. Iako ne izgleda primamljivo – ljudi iz sela je piju vekovima.
Narodno verovanje i tiho hodočašće
Meštani sela Izvor i okolnih zaselaka dolaze ovde sa praznim balonima, posebno za praznike i Zadušnice, kada se „čisti krv pred post“. Kažu da se voda pije po čašicu dnevno, i da je „prejaka da se pije više“. Jedan starac iz sela veli:
„Kad mi padne krvna slika, ne idem u dom zdravlja, već pravo do bunara. Dva dana – ko nov.“
Nauka i priroda u saglasju
Iako nije zvanično istražen, geolozi koji su radili mape ovog kraja navode da voda sadrži veliku koncentraciju gvožđa i mangana, što objašnjava njen ukus i boju. Voda je hladna, bistra kad se sipa, ali posle nekoliko sekundi u boci ili čaši dobija crvenkastu nijansu, naročito kad dođe u kontakt sa kiseonikom.
Put do bunara – avantura sama po sebi
Do bunara se ne stiže lako. Potrebno je skrenuti sa magistralnog puta Babušnica – Zvonačka Banja, zatim makadamom do sela Izvor, pa još peške oko 15 minuta šumskim putem. Nema putokaza, nema signala, ali svaki meštanin zna put. Voda teče i leti i zimi, a oko bunara je postavljen kameni venac, znak da je ovo mesto poštovano kroz generacije.
Zaboravljena mesta moći
Gvozdeni bunar nije jedini takav u Srbiji, ali je jedan od retkih koji nije komercijalizovan, ograđen ili zaboravljen. Ljudi dolaze, uzmu vodu, zahvale se tiho i odu. Niko ne ostavlja smeće, niko ne buči. Meštani kažu da je to voda koja ne voli galamu – i da ko se ruga, ne pomaže mu.
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Komentari(0)