OD 2012. GODINE SIMBOL JE SRPSKE POBEDE Šta je Natalijina ramonda i koje su njene osobine
Jedna osobina Natalijine ramonde je posebno zanimljiva.
Natalijina ramonda ili kako je često nazivaju „balkanski feniks“ je endemska vrsta na Balkanskom poluostrvu, a njena staništa se nalaze na prostoru Srbije, Makedonije i severnom delu Grčke, na nadmorskoj visini od 350 do 2200 metara.
Otkriće ramonde na našim prostorima vezuje se za našeg najvećeg botaničara Josifa Pančića, koji je 1874. godine u Srbiji otkrio ramondu, koja se do tada smatrala endemitom Španije, i nazvao je ramonda serbika (Ramonda serbica).
Možda vas zanima:
ZNATE LI ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA I ZAŠTO JE BAŠ TAJ CVET ZVANIČNO OBELEŽJE DANA PRIMIRJA?! Cvet koji nosimo na reveru dobio je ime po kraljici
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Svi se radujemo produženom vikendu, ali da li znamo šta danas slavimo?
U vreme kada cela planeta sa strepnjom prati ratna dešavanja u Ukrajini, Srbija danas 11. novembra, zajedno sa drugim pobednicama Prvog svetskog rata, u kojem je izgubila skoro svakog trećeg stanovnika, obeležava Dan primirja ili Dan pobede.
Možda vas zanima:
ZNATE LI ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA I ZAŠTO JE BAŠ TAJ CVET ZVANIČNO OBELEŽJE DANA PRIMIRJA?! Cvet koji nosimo na reveru dobio je ime po kraljici
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Svi se radujemo produženom vikendu, ali da li znamo šta danas slavimo?
U vreme kada cela planeta sa strepnjom prati ratna dešavanja u Ukrajini, Srbija danas 11. novembra, zajedno sa drugim pobednicama Prvog svetskog rata, u kojem je izgubila skoro svakog trećeg stanovnika, obeležava Dan primirja ili Dan pobede.
Možda vas zanima:
ZNATE LI ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA I ZAŠTO JE BAŠ TAJ CVET ZVANIČNO OBELEŽJE DANA PRIMIRJA?! Cvet koji nosimo na reveru dobio je ime po kraljici
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks
Svi se radujemo produženom vikendu, ali da li znamo šta danas slavimo?
U vreme kada cela planeta sa strepnjom prati ratna dešavanja u Ukrajini, Srbija danas 11. novembra, zajedno sa drugim pobednicama Prvog svetskog rata, u kojem je izgubila skoro svakog trećeg stanovnika, obeležava Dan primirja ili Dan pobede.
Posle 10 godina dvorski lekar Obrenovića Sava Petrović na prostoru Niša otkriva još jednu vrstu ramonde sa drugačijom krunicom i listovima, a pošto je bio u službi kralja Milana Sava odlučuje da joj da ime Ramonda nathaliae, u čast kraljice Natalije.
Jedna osobina Natalijine ramonde je posebno zanimljiva. Ona ima osobinu koju među 300 000 poznatih cvetnica ima samo 30 biljnih vrsta, a to je da se u odsustvu vode potpuno osuši, a posle malo kiše ili polivanja može da oživi, zbog čega je dobila i nadimak „balkanski feniks“.
Navodno je 1928. botaničar Pavel Černjavski slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio uzorak osušene Natalijine ramonde. I ona je nakon toga oživela.
Zbog svoje osobine da ponovo oživi ona je odličan simbol srpske vojske u Prvom svetskom ratu, a od 2012. godine nosi se u znak sećanja na pobedu u Prvom svetskom ratu.
View this post on Instagram
Vladeta Jerotić smatrao je da samo ovi ljudi zaslužuju bezgraničnu Božju ljubav: " Do ljubavi ne možemo nikad doći, sve dok smo..."
Vladeta Jerotić smatrao je da je istina od koje mnogi beže u tome što Bog od čoveka traži samo jedno, te da nam bez toga nema ni spasenja
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
Komentari(0)