ZNATE LI ŠTA JE NATALIJINA RAMONDA I ZAŠTO JE BAŠ TAJ CVET ZVANIČNO OBELEŽJE DANA PRIMIRJA?! Cvet koji nosimo na reveru dobio je ime po kraljici
Natalijina ramonda je cvet koji ima višestruku simboliku, posebno kada je reč o srpskom narodu i patnjama kroz koje je prošao. Srpski vojnici su poput ovog cveta, kao Feniks ustajali iz pepela i pobeđivali kad je najteže. Cvet je nazvan po kraljici Nataliji Obrenović u botanici poznat je i kao cvet feniks

Dan primirja je praznik posvećen potpisivanju primirja u Prvom svetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dveju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom železničkom vagonu potpisali primirje.
Republika Srbija je ovaj datum izabrala za jedan od svojih praznika, a uređeno je i da se uz praznik odredi i specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedelji uoči Dana primirja.
Značka predstavlja kombinaciju cveta Natalijine ramonde i Albanske spomenice. Cvet simboliše vaskrs srpske države koja se posle Prvog svetskog rata uzdigla i nastavila put, dok albanska spomenica predstavlja najveće stradanje srpskog naroda u Prvom svetskom ratu, a to je povlačenje preko Albanije.
Možda vas zanima:


OVDE LEŽE ZAJEDNO KOSTI SRBA I AUSTRIJANACA: Jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka u Prvom svetskom ratu se odigrala na Gučevu (FOTO)
Ovog septembra navršava se 110 godina od početka velike Gučevske bitke koja se odigrala u Prvom svetskom ratu u sklopu bitke na Drini.
Možda vas zanima:


OVDE LEŽE ZAJEDNO KOSTI SRBA I AUSTRIJANACA: Jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka u Prvom svetskom ratu se odigrala na Gučevu (FOTO)
Ovog septembra navršava se 110 godina od početka velike Gučevske bitke koja se odigrala u Prvom svetskom ratu u sklopu bitke na Drini.
Možda vas zanima:


OVDE LEŽE ZAJEDNO KOSTI SRBA I AUSTRIJANACA: Jedna od najtežih i najkrvavijih bitaka u Prvom svetskom ratu se odigrala na Gučevu (FOTO)
Ovog septembra navršava se 110 godina od početka velike Gučevske bitke koja se odigrala u Prvom svetskom ratu u sklopu bitke na Drini.
Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae)
Cvet koji se nosi kao zvanični simbol Dana primirja je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae). Reč je o endemskoj biljnoj vrsti za koju su do pre par godina znali samo iskusni botaničari i strastveni ljubitelji lokalne flore.
Međutim, njene biološke osobine su gotovo zapanjujuće. Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije, zato je poznata kao cvet feniks.
Shutterstock
Ime dobila po kraljici Nataliji
Natalijina ramonda ime je dobila po supruzi kralja Milana Obrenovića. Kralj je voleo da boravi u Nišu, tadašnjoj drugoj prestonici Srbije. Uz kralja i kraljicu, uvek je bio dvorski lekar Sava Petrović, veoma obrazovan čovek koji je voleo duge šetnje i botaniku.
Šetajući okolinom Niša, uočio je ovaj cvet i dao mu ime Ramonda nissana, niška ramonda. To ime mu nije bilo suđeno. Očaran lepotom kraljice, doktor Sava je cvetu promenio ime u Natalijina ramonda, Ramonda nathalie.
Ovaj nežni cvet raste na nadmorskim visinama od 350 do 2.200 metara, na izuzetno nepristupačnim mestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stenama, gde je suvo i hladno. Spada u fosilne vrste, ostatak suptropske flore, verovatno se u skrivene delove Balkana povukao iz Afrike.
Opstanak ove vrste ugrožavaju mikroklimatske promene u njenom staništu, infrastruktura, urbanizacija, izgradnja brana u klisurama i kanjonima, sakupljanje tih cvetnih biljaka radi gajenja na drugom mestu.
Zaštićena područja Natalijine ramonde su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina", Nacionalni park "Šar planina". Ima ga i u Botaničkoj bašti u Beogradu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

OVDE SE KRIJE KRUNA CARA DUŠANA Put će vas, ako ne baš do blaga Nemanjića, dovesti do vizantijskog utvrđenja Sokolica koje datira od petog veka (VIDEO)
Kroz ovo mesto u Šumadiji prošao je i Đurađ Branković, koji je prema predanju, u pećini na Ostrici sakrio pune sanduke zlata i srebra, a među vrednim nakitom nalazila se i kruna koja je pripadala caru Dušanu.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.

JOVAN JE BIO NAJLEPŠI SRBIN SREDNJEG VEKA I DESNA RUKA CARA DUŠANA: Zbog lepote radio ono što muškarci NE MOGU DA SMISLE (FOTO)
Stranica na Instagramu "Putevi srpske istorije" često objavljuje zanimljive priče iz srpske istorije o kojima smo malo znali, a jedna od njih je i priča o velmoži Jovanu Oliveru, desnoj ruci cara Dušana.

Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.

Tri knjige koje bi, prema veštačkoj inteligenciji, svako treba da pročita barem jednom u životu
U sve digitalizovanijem svetu, veštačka inteligencija (VI) menja način na koji pristupamo i konzumiramo znanje, uključujući i kada su u pitanju knjige.
Komentari(0)