U tišini jednog od najlepših manastira Šumadije, nalazi se freska koja vekovima zbunjuje i oduševljava vernike i posetioce – lik arhangela čiji pogled “prati” svakog ko mu priđe.
Manastir Kalenić, skriven među šumama između Rekovca i Jagodine, poznat je po izuzetnoj lepoti svojih fresaka iz 15. veka. Međutim, jedna od njih izaziva posebnu pažnju: freska arhangela Mihaila, naslikana tako da njegove oči "prate" posmatrača bez obzira sa koje strane da priđe. Retko se o tome piše, a još ređe govori – ali oni koji su to doživeli, pamte ga zauvek.
Slikana tajna u kamenu tišine
Freska se nalazi na severnom zidu priprata Kalenićke crkve, izgrađene između 1407. i 1413. godine. U polumraku hladnog kamena, lice arhangela Mihaila deluje smireno, ali njegov pogled prodoran i živ.
Posetioci često zastanu ispred slike, pa zakorače levo ili desno – a osećaj je isti: oči ih prate. Nije u pitanju optička varka, već majstorstvo vizantijske umetnosti, čiji su slikari znali kako da stvore utisak duhovne prisutnosti.
Ko je naslikao “žive oči”?
Pretpostavlja se da je fresku oslikao majstor Radoslav, čije ime se vezuje za ikonopisce koji su radili po narudžbini vlastelina Bogdana, ktitora manastira. Radoslav i njegov atelje koristili su tada poseban način senčenja oka i obrva, kojim se stvarao utisak da pogled „lebdi“ – što je bilo simbol božanske svevideće prirode.
Zato nije slučajno što je baš arhangel Mihailo, vojvoda nebeskih sila, naslikan tako da “ne skida pogled” sa posetilaca. Bio je zamišljen kao čuvar hrama.
Narodna predanja i iskustva vernika
U okolnim selima se pričalo da ako pogledaš arhangela pravo u oči i izdržiš pogled – sve grehe ti Bog oprosti. Neki hodočasnici tvrde da osećaju nelagodnost, drugi duboki mir, ali svi potvrđuju – osećaj “da te neko posmatra” je snažan.
Starije monahinje koje su godinama služile u Kaleniću govorile su tiho: „Njegove oči ne gledaju tebe, nego tvoju dušu.“
Zašto se o fresci retko piše
Iako je Kalenić jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne umetnosti, ova freska nije često predmet javnosti ni stručne literature. Uglavnom se pominje usputno, u katalogu slikarstva, bez dublje analize efekta koji ostavlja na posmatrača.
Danas je freska očuvana, ali manastir nema turističku signalizaciju niti vodiče koji bi posetioce usmerili baš ka njoj. Čak ni mnogi vernici koji dođu u hram ne znaju da se tu nalazi jedno od najmističnijih lica srpskog freskopisa.
Tišina koja gleda
U vremenu kada svetli ekrani privlače pažnju, ova freska u tišini kamene crkve pokazuje da jedan naslikan pogled može govoriti više od hiljadu reči. Arhangel Mihailo iz Kalenića ne govori – ali gleda. A ponekad, to je dovoljno da čovek počne da sluša sebe.
Zašto vernici na Ostrog nose bele vunene čarape: Narodno verovanje staro vekovima nalaže da ovo uradite sa njima
Ovo je priča o čudu, simbolici i narodnom verovanju koje traje do danas.
Monasi sa Hilandara, bez obzira na doba godine, na trpezi uvek imaju ovu posnu namirnicu: Zato su snažni i jaki i neretko dožive duboku starost
Oni zanju da je ključ dobrog života, umerenost
Vladeta Jerotić smatrao je da samo ovi ljudi zaslužuju bezgraničnu Božju ljubav: " Do ljubavi ne možemo nikad doći, sve dok smo..."
Vladeta Jerotić smatrao je da je istina od koje mnogi beže u tome što Bog od čoveka traži samo jedno, te da nam bez toga nema ni spasenja
Ko je bila sveta Ana i zašto se slavi njeno začeće? Izgovorite danas moćnu molitvu za srećan brak i porodicu
Danas, na pravoslavni praznik Začeće svete Ane, crkva se seća jednog od najvažnijih trenutaka u istoriji Hristove porodice — momenta kada je Sveta Ana, majka Bogorodice, postala trudna sa Marijom. Ovaj praznik ne samo da ima duboko religijsko značenje, već je i praznik posvećen ženama, posebno onima koje su u braku, jer se veruje da Sveta Ana zaštitnica žena i majki.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Komentari(0)