Monasi sa Hilandara, bez obzira na doba godine, na trpezi uvek imaju ovu posnu namirnicu: Zato su snažni i jaki i neretko dožive duboku starost
Oni zanju da je ključ dobrog života, umerenost
Ljudi se često pitaju kako to da monasisa Hilandara doživljavaju duboku starost i gotovo nikad se ne razboljevaju. Odgovor je jednostavan: oni mnogo vode računa o zdravlju, a hrana im je u tome veliki saveznik. Osim toga, oni zanju da je ključ dobrog života, umerenost.
Njihov način ishraneje specifičan i donekle sličan intermitentnom postu, jer unose hranu unutar devet sati, dok preostalih 15 sati to ne rade.
Pored toga što veoma rano ustaju i više sati dnevno provode u molitvama, što je važno za dobro mentalno zdravlje, i fizički su veoma aktivni na dnevnom nivou i imaju tačno propisan ritam uzimanja obroka.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
Možda vas zanima:
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Put u duhovnost koji vodi ka večnosti - Kako žive monasi na Svetoj Gori
Na poluostrvu Atos u severnoj Grčkoj, u Egejskom moru, uzdiže se planina visoka 2.033 metra. Njene strme litice, guste šume i samotni manastiri čine Svetu Goru – jedno od najposebnijih mesta na svetu. Ovaj prostor, koji pravoslavni vernici nazivaju „vrt Presvete Bogorodice“, vekovima je čuvar duhovnosti, umetnosti i vere.
Po tipiku, monasi sa Hilandara jedu dva puta dnevno – imaju ručak i večeru, i to unutar devet sati, što znači da preostalih 15 sati upražnjavaju takozvani intermitentni post, odnosno uzdržavanje od hrane.
– Na Hilandaru je jelovnik i praksa, tipik, da oni devet sati jedu – kaže za Politiku dr Vera Šćepanović, infektolog, i nastavlja:
– Njima je ručak u šest sati ujutro, pošto u dva sata već imaju službu koja traje četiri sata. Monasi ne jedu odmah posle buđenja, već kad završe službu. Večera im je u tri sata. Nema nikakvog grickanja između ručka i večere, i to je sigurno dobar način da se ne opterećuju hranom i da ono što su uzeli u jednom obroku eliminišu, pa da onda u čist digestivni sistem unesu sledeći obrok – rekla je ona.
Prema rečima doktorke Šćepanović, intermitentni post svakome može da poboljša zdravlje.
Koju hranu jedu monasi sa Hilandara?
Na njihovoj trpezi nalaze se isključivo sveže namirnice, bez konzervansa, začina i masti. Od slatkiša, na njihovoj trpezi su med, lokum i halva. Samo ponekad piju kafu i malo vina.
Njihovu trpezu često krase šumsko voće, pečurke i zelene salate, koje osiguravaju raznovrsnost i svežinu.
Meso nije deo njihovog jelovnika, umesto toga, sveža ribazauzima centralno mesto, kao i drugi morski plodovi i jedu je bez obzira na doba godine.
Zlatno pravilo koje se poštuje na Hilandaru je uzimanje kvalitetnih manjih obroka. Monasi nikada ne jedu obilno, već skromno i umjereno, tek toliko koliko im je potrebno da sačuvaju snagu.
Jedno od ključnih pravila jeste umerenost – monasi jedu onoliko koliko im je zaista potrebno, verujući da telesna skromnostvodi ka duhovnom ispunjenju.
Ko je bila sveta Ana i zašto se slavi njeno začeće? Izgovorite danas moćnu molitvu za srećan brak i porodicu
Danas, na pravoslavni praznik Začeće svete Ane, crkva se seća jednog od najvažnijih trenutaka u istoriji Hristove porodice — momenta kada je Sveta Ana, majka Bogorodice, postala trudna sa Marijom. Ovaj praznik ne samo da ima duboko religijsko značenje, već je i praznik posvećen ženama, posebno onima koje su u braku, jer se veruje da Sveta Ana zaštitnica žena i majki.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
Komentari(0)