Kazandžije, zanatlije koje su izrađivale bakrene kazane, nekada su bile stub domaćinstava širom Srbije. Iako je ovaj zanat danas gotovo zaboravljen, njihova veština i dalje živi kroz male radionice koje čuvaju tradiciju.
U Srbiji, kazandžijski zanat ima bogatu istoriju koja seže vekovima unazad. Kazandžije su bile ključni zanatlije, čija je veština izrade bakrenih kazana bila nezamenljiva u pripremi rakije, kuvanju hrane, pa čak i proizvodnji sapuna. U svakom selu, porodice su imale svoj kazan, a kazandžija je bio čovek od poverenja, koji je svojim rukama pravio najvažniji predmet domaćinstva.
Proces izrade kazana bio je dugotrajan i zahtevao je izuzetnu preciznost. Majstori su koristili specijalne alate za obradu bakra, pažljivo oblikujući svaki komad, spajajući ga veštim udarcima čekića. Za kazandžije je najvažnija bila čvrstoća i dugotrajnost kazana, ali i njegovo estetsko oblikovanje, pa su kazani često bili ukrašeni ornamentima i gravurama.
Zanat kazandžija se prenosio s kolena na koleno, uglavnom u porodičnim radionicama. Sinovi su učili od svojih očeva, dok su se veštine usavršavale kroz godine prakse. Kazandžijski zanat nije bio samo posao, već i način života – simbol strpljenja, preciznosti i pažnje prema detaljima.
Možda vas zanima:
Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
DAVOR NAKON FAKSA NASLEDIO ČIČINU TRADICIJU: Kad je zakazala jabuka okrenuo se lubenicama, sve što iznese na pijacu i proda
Na sеvеru Vojvodinе, gdе sе prostiru nеprеglеdnе ravnicе, mladi poljoprivrеdnik Davor Gurinović odlučio jе da zaorе novu brazdu u porodičnom poslu.
Možda vas zanima:
Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
DAVOR NAKON FAKSA NASLEDIO ČIČINU TRADICIJU: Kad je zakazala jabuka okrenuo se lubenicama, sve što iznese na pijacu i proda
Na sеvеru Vojvodinе, gdе sе prostiru nеprеglеdnе ravnicе, mladi poljoprivrеdnik Davor Gurinović odlučio jе da zaorе novu brazdu u porodičnom poslu.
Možda vas zanima:
Znaju šta je bustovanje i gostovanje, ali za pustovanje veliko je pitanje šta bi mladi rekli: Vredne seoske žene čuvaju tradiciju od zaborava, prikazale drevnu tehniku valjanja mokre vune
U eri modernih tehnologija mladi danas znaju šta je bustovanje, gostovanje ali ako bi ih pitali šta je to pustovanje onda bi u većini slučajeva ogovor najverovatnije izostao. Ipak, kako bi tradiciju otrgle od zaborava vredne žene okupljene u udruženju Etno mreža su tokom Diplomatskog dana u sklopu prve kolonije pustovanja u Paraćinu, predstavile drevnu tehniku valjanja mokre vune i ručno rađene komade sa motivima iz manastira Manasija, karakterističnim za Pomoravski okrug.
DAVOR NAKON FAKSA NASLEDIO ČIČINU TRADICIJU: Kad je zakazala jabuka okrenuo se lubenicama, sve što iznese na pijacu i proda
Na sеvеru Vojvodinе, gdе sе prostiru nеprеglеdnе ravnicе, mladi poljoprivrеdnik Davor Gurinović odlučio jе da zaorе novu brazdu u porodičnom poslu.
Nažalost, s razvojem industrije i modernih tehnologija, kazandžijski zanat je postao retkost. Ipak, postoje majstori koji su odlučili da očuvaju ovu tradiciju. U pojedinim delovima Srbije, male radionice još uvek funkcionišu, a proizvodi ovih majstora i dalje su cenjeni, posebno među ljubiteljima domaće rakije.
Iako se danas kazani uglavnom prave industrijski, interesovanje za ručno izrađene kazane ponovo raste. Ljudi koji žele da se vrate tradicionalnim vrednostima sve više traže autentične, ručno pravljene predmete. Kazani napravljeni na tradicionalan način i dalje imaju posebno mesto u srpskoj kulturi.
Kazandžijski zanat je mnogo više od tehničke veštine – to je deo srpskog identiteta i kulture. Njegovo očuvanje važno je za buduće generacije, koje će možda kroz zanate pronaći svoju povezanost sa prošlošću i tradicijom svojih predaka.
Molitva oca Tadeja koja tera loše misli: Kako zračiš, tako i privlačiš
Reči oca Tadeja treba svima nama uvek da budu u mislima
Znate li zašto se muškarcu cepa košulja kada dobije dete?
Sigurno ste više puta prisustvovali ovom narodnom običaju.
Tajna sanduka Desanke Maksimović - Svedočanstvo o stradanju
Rukopis poeme "Krvava bajka" Desanke Maksimović sačuvan je tokom rata u sanduku. Ova pesma, koja svedoči o tragediji masovnog streljanja u Kragujevcu, simbol je antifašizma i trajno podsećanje na nevine žrtve Drugog svetskog rata.
Sveta Zlata Meglenska: Običaji i verovanja na 24. oktobar u istočnoj Srbiji
Sveta Zlata Meglenska, čiji se praznik obeležava 24. oktobra, zaštitnica je čestitih devojaka i žena. Ovaj praznik se u istočnoj Srbiji slavi kroz molitve i rituale posvećene očuvanju časti i poštenja.
Tajna starih kazandžija: Zanat koji i dalje živi u Srbiji
Kazandžije, zanatlije koje su izrađivale bakrene kazane, nekada su bile stub domaćinstava širom Srbije. Iako je ovaj zanat danas gotovo zaboravljen, njihova veština i dalje živi kroz male radionice koje čuvaju tradiciju.
Komentari(0)