Danas slavimo Prepodobnu Efrosiniju: Veliki praznik, svetiteljka jedno nije opraštala
Danas slavimo Prepodobnu Efrosiniju.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas slavi i obeležava Prepodobnu Efrosiniju. Kći bogatog i znamenitog čoveka Pafnutija iz Aleksandrije.
Od bezdetnih roditelja molitvom od Boga isprošena. Blagočesni roditelji njeni vaspitaše kćer svoju verom Hristovom
Ne hoteći da stupa u brak mlada Efrosinija, da bi se sakrila od oca, svoga, preobuče se u muško odelo i prijavi se igumanu jednog manastira kao evnuh cara Teodosija s imenom Izmaragd. Iguman ga primi i predade na rukovodstvo duhovniku Agipitu.
Svojim postnim i molitvenim podvigom Izmaragd brzo prevaziđe sve monahe u tom manastiru. Kada navrši 38 godina teškog podviga poseti Pafnutije taj manastir, i iguman ga uputi Izmaragdu na molitvu i utehu.
Izmaragd poznade Pafnutija a Pafnutije ne pozna Izmaragda. Kada otac ispovedi svoju tugu za izgubljenom ćerkom, reče mu Izmaragd, da ne gubi nadu, jer će još u ovom životu videti kćer svoju, i zamoli ga da opet k njemu dođe kroz tri dana.
Kada Pafnutije opet dođe Izmaragd ležaše na samrtnoj postelji. Tada samrtnik reče Pafnutiju: ja sam Efrosinija, kćer tvoja; ti si otac moj!
Otac dugo ne mogaše doći k sebi od užasnog iznenađenja. U tom izdahnu blažena Efrosinija, i otac njen ridaše nad njom.
Pošto sahrani kćer svoju, Pafnutije i sam stupi u taj manastir, i useli se u keliju svoje upokojene i svete kćeri. Posle 10 godina podviga upokoji se u Gospodu i Pafnutije sveti.

Danas slavimo Prepodobnu Efrosiniju: Veliki praznik, svetiteljka jedno nije opraštala
Danas slavimo Prepodobnu Efrosiniju.

Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.

Kraljice litica ponovo osvajaju Srbiju – Divokoze sa Tare na novim planinama
Na strmim stenama Tare, gde slobodno gaze još od davnina, obitava oko 300 divokoza. Ove divlje lepotice, simbol nesputane prirode, sada su dobile novu priliku da osvoje i druga planinska prostranstva Srbije. U akciji zaštitara prirode i državnih institucija, 12 jedinki preseljeno je sa Tare – 11 na Kopaonik i jedna na planinu Stol kod Babušnice.

ZMIJA SE IZMIGOLJILA IZ SNEGA U KURŠUMLIJI, NARODNO VEROVANJE KAŽE DA JE TO JAKO, ALI JAKO LOŠE! Desiće se...
Takav prizor izuzetno je redak, ali i podsetnik da priroda uvek ima svoja iznenađenja

Slavimo Svetu prvomučenicu Teklu: Veruje se da će se danas ženama ispuniti želja ako urade ovo
Narod smatra da će danas damama koje odu u crkvu i iskreno zamole svetiteljku, biti ispunjena jedna želja dokle god je iskreno i duboko žele i veruju. Mošti ruke svete Tekle se čuvaju u staroj sarajevskoj crkvi
Komentari(0)