110 godina sećanja: Dani kada je Srbija stajala pred najmračnijom sudbinom, Beograd u plamenu i krvavim sokacima, i reči koje odjekuju i danas
Posle slavnih pobeda u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. godine, Srbija je dočekala 1915. iscrpljena. Epidemija pegavog tifusa odnela je desetine hiljada života, rezerve su bile istrošene, a glad je pritiskala narod. Uprkos obećanjima, saveznička pomoć je stizala sporo i u nedovoljnom obimu. U takvim okolnostima Centralne sile odlučuju da unište Srbiju jednom za svagda. U novoj ofanzivi udružuju se Nemačka, Austro-Ugarska i Bugarska, dok Turska pruža logističku potporu.
Početak ofanzive – 6. oktobar
Dana 6. oktobra 1915. započinje masovni napad:
Sa severa i zapada austrougarske i nemačke trupe prelaze Savu i Dunav.
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Mačkov kamen – Najkrvavija bitka Velikog rata i najpotresnije pismo Nadežde Petrović
Prvi meseci Velikog rata doneli su Srbiji i slavu i strahotu. Bitka na Ceru (15–20. avgust 1914.) bila je prva velika pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu – srpska vojska odbacila je neprijatelja preko Drine. Taj trijumf podigao je moral celog naroda, ali je za moćnu Austro-Ugarsku vojsku bio težak poraz i poniženje, te je krenula u još veću agresiju
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Mačkov kamen – Najkrvavija bitka Velikog rata i najpotresnije pismo Nadežde Petrović
Prvi meseci Velikog rata doneli su Srbiji i slavu i strahotu. Bitka na Ceru (15–20. avgust 1914.) bila je prva velika pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu – srpska vojska odbacila je neprijatelja preko Drine. Taj trijumf podigao je moral celog naroda, ali je za moćnu Austro-Ugarsku vojsku bio težak poraz i poniženje, te je krenula u još veću agresiju
Možda vas zanima:
TAJNA IMENA AUTOKOMANDE U BEOGRADU: Zašto je kružni tok dobio nemački naziv i kakvu ulogu je imao u Prvom svetskom ratu
Beogradska saobraćajnica nosi naziv koji je ostao kao svedok okupacije: Otkrivamo zašto je taj prostor bio centralna logistička baza Austro-Ugarske vojske.
Mačkov kamen – Najkrvavija bitka Velikog rata i najpotresnije pismo Nadežde Petrović
Prvi meseci Velikog rata doneli su Srbiji i slavu i strahotu. Bitka na Ceru (15–20. avgust 1914.) bila je prva velika pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu – srpska vojska odbacila je neprijatelja preko Drine. Taj trijumf podigao je moral celog naroda, ali je za moćnu Austro-Ugarsku vojsku bio težak poraz i poniženje, te je krenula u još veću agresiju
Sa istoka Bugarska se sprema da preseče komunikaciju Srbije ka Solunu.
Cilj Centralnih sila bio je jasan: potpuno vojničko uništenje Srbije i otvaranje železničkog koridora Berlin–Carigrad.
Srpska vojska, sa svega 250.000 vojnika, našla se pred silom od oko 600.000 neprijateljskih vojnika, daleko bolje naoružanih i logistički potkrepljenih.
Herojska odbrana Beograda
Najžešći udar doživeo je Beograd. Dana 7. oktobra neprijatelj je započeo forsiranje Save i Dunava uz podršku dunavske flotile.
Odbranu su držali delovi 2. bataljona 10. pešadijskog puka, potpomognuti odredima dobrovoljaca. Na Dorćolu, kod Nebojšine kule, major Dragutin Gavrilović izdao je zapovest svojim vojnicima, određujući 15:00 časova za juriš.
Njegove reči ušle su u istoriju:
Junaci!
Tačno u 15 časova neprijatelja se ima razbiti vašim silnim jurišom, razneti vašim bombama i bajonetima. Obraz Beograda, naše prestonice, ima da bude svetao.
Vojnici! Junaci!
Vrhovna komanda izbrisala je naš puk iz brojnog stanja, naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine. Vi nemate više da se brinete za živote vaše, oni više ne postoje.
Zato napred u slavu! Za Kralja i Otadžbinu! Živeo Kralj! Živeo Beograd!
Branioci su krenuli u gotovo samoubilački juriš. Ulične borbe trajale su satima, kuća po kuća, sokak po sokak. Beograd je bio u plamenu, ali branio se do poslednjeg daha. Većina Gavrilovićevih vojnika je poginula, a sam major je teško ranjen.
Pad Beograda i trajanje borbi u zoni grada
Neprijatelj je pravio mostobrane kod Ade Ciganlije (Sava) i podno Kalemegdana / Dunavskog keja (Dunav). Srpska vatra i kontranapadi oborili su više pontona, ali su, uz nadmoćnu artiljerijsku potporu i rečne monitore, Austro-Nemačke jedinice ipak izgurale mostobrane ka unutrašnjosti. Ulične borbe trajale su više dana; težište se sa priobalja pomeralo preko Banatske / Cara Dušana dalje ka Vasinom i uzvišenjima prema Dedinju, a odbrana je potom izvlačena na linije južno od grada.
Najžešći okršaji u gradu vodili su se 7–9. oktobra; Mackensen 9. oktobra izveštava o padu Beograda, iako se otpor na širem prostoru nastavlja još nekoliko dana
Glasovi iz sveta: Novinski izveštaji o odbrani Beograda 1915.
The New York Times, 8. oktobar 1915.
Naslov: „Germans Storm Belgrade“ („Nemci jurišaju na Beograd“)
Izveštaj opisuje snažan otpor srpske vojske i ulične borbe:
„Beograd gori. Borba se vodi od kuće do kuće, dok srpski vojnici pružaju očajnički otpor.“
The New York Times, 9. oktobar 1915.
Naslov: „Desperate Fighting in the Streets of Belgrade“ („Očajničke borbe na ulicama Beograda“)
Novinar prenosi da je napad nemačkih i austrougarskih snaga praćen strašnim granatiranjem, ali da su srpski branioci odbijali prve talase.
The Times (London), 9. oktobar 1915.
Naslov: „The Fall of Belgrade“ („Pad Beograda“)
Izveštaj konstatuje da je grad, posle nekoliko dana „najžešćih borbi“, pao u ruke Centralnih sila, uz isticanje srpske odlučnosti i velikih gubitaka koje je pretrpeo neprijatelj tokom prelaza Save i Dunava.
Politika (Beograd), 7. oktobar 1915.
Poslednji broj pre okupacije doneo je izveštaje sa fronta i patriotske poruke:
„Neprijatelj nasrće svom silinom, ali Beograd se ne predaje. Naši junaci drže svaki položaj, odlučni da brane prestonicu do poslednjeg daha.“
Le Temps (Pariz), oktobar 1915.
Francuski list opisuje pad Beograda kao „tragediju male, ali hrabre nacije“ i dodaje da je srpski otpor „primera vredan u modernim ratovima“.
Shutterstock
Pad grada i bugarski udar
Uprkos nadljudskoj hrabrosti, Beograd je pao 9–10. oktobra. Mackensen je u izveštaju caru Vilhelmu II zapisao da „Srbi nisu vojnici, već heroji“.
Dok se Beograd rušio pod topovima, Bugarska ulazi u rat na strani Centralnih sila: napadi preko istočnog fronta počinju 14. oktobra 1915. (uoči toga vođeni su i sporadični prepadi), čime je presečena veza ka Solunu i onemogućeno brzo saveznička pomoć. Time je srpska pozadina dovedena u bezizlazan strateški položaj
Slom i nada
Borbe u gradu i artiljerijska dejstva proizvela su velika civilna stradanja i razaranja; posle žilavog otpora usledilo je povlačenje vojske i državnih službi ka jugu i zapadu, što će u narednim nedeljama kulminirati albanskom golgotom.
Ofanziva Centralnih sila iz oktobra 1915. godine označila je okupaciju Srbije i najveću nacionalnu tragediju Prvog svetskog rata. Ali, herojstvo branilaca Beograda, Gavrilovićeve reči i kasniji oporavak srpske vojske na Krfu ostali su večiti simboli istrajnosti i nepokolebljive borbe za slobodu.
Sećanje: ploča i mesto govora
Mesto sa koga je major izdao zapovest obeleženo je spomen-pločom na Dorćolu (prvi put postavljena 1995., obnavljana; današnja postavljena 7. oktobra 2013.). Na Dunavskom keju i kod Nebojšine kule više obeležja i znamenja podseća na odbranu Beograda, gde je i uklesan govor majora Gavrilovića.
Dušanov Zakonik bio je surov, ali pravičan: Vladalo je pravilo "Oko za oko, zub za zub", a ove brutalne kazne čekale su pijanice, preljubnike i one nepristojne
Dušanov zakonik donet je na saboru Vlastele i crkvenih velikodostojnika na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju
Tajna svetog pričešća: Ovako se pravilno priprema za sveti čin!
Nakon što ste se pričestili treba pročitati molitvu posle pričešća, ali i čuvati se od loših dela i ne ponavljati greške za koje ste se pre pričešća pokajali
Zašto ne valja da se u jednoj kući slave dva sveca?
U srpskom narodu se verovalo da dve različite slave pod istim krovom donose nemir, a da svetitelj traži svoj mir u porodici – bez podela, bez nadmetanja i bez tihe borbe u duhovnom redu
Zašto se u Srbiji kaže „puče kao stara muštikla“?
Izreka koju svi znamo, ali retko ko zna odakle potiče. Muštikla nije bila samo duvanski dodatak – bila je znak karaktera, ali i tenzije
IGUMAN GAVRILO "Od ovoga zavisi kakvu će sreću Bog dati vašoj deci"
Iguman Gavrilo objasnio je od čega zavisi kakvu sreću će Bog dati deci.
Komentari(0)