HOMOLJSKI KAČAMAK Svetski poznato jelo
Homoljski kačamak se priprema od posebne vrste kukuruza, tačnije belog kukuruznog brašna, koga su još naši stari nazivali starim seljačkim tvrduncem
Da li ste nekada čuli za homoljski kačamak? Da li ste ga probali? Ako niste, ne znate šta propuštate. Na istoku Srbije, u Homolju, ali i Zviždu kačamak je vrhunski i neprevaziđen specijalitet, koji je s pravom uvršten i na jelovnike nekih od najpoznatijih evropskih restorana.
Ono što razlikuje pripremu holmoljskog kačamaka od onih na koje smo navikli, jeste tradicionalno suđe za pripremu, ali i sama vrsta kukuruza koja se koristi. Ovaj se specijalitet sprema u kotliću koji treba biti tučan ili od bakra.
Možda vas zanima:

Tradicija na tanjiru: Pet zaboravljenih srpskih jela koja morate probati
Putovanje kroz srpske krajeve kroz ukuse starih, autentičnih jela koja vraćaju duh tradicije
KAČAMAK: Od sirotinjskog jela do čiste egzotike
Kačamak, nekoć poznat kao sirotinjsko jelo, danas se prepoznaje kao izvanredno zdrava hrana. Osnova ovog jela je kukuruzno brašno, a njegova velika prednost je što ne sadrži gluten. Odličan je izbor za doručak .
Možda vas zanima:

Tradicija na tanjiru: Pet zaboravljenih srpskih jela koja morate probati
Putovanje kroz srpske krajeve kroz ukuse starih, autentičnih jela koja vraćaju duh tradicije
KAČAMAK: Od sirotinjskog jela do čiste egzotike
Kačamak, nekoć poznat kao sirotinjsko jelo, danas se prepoznaje kao izvanredno zdrava hrana. Osnova ovog jela je kukuruzno brašno, a njegova velika prednost je što ne sadrži gluten. Odličan je izbor za doručak .
Možda vas zanima:

Tradicija na tanjiru: Pet zaboravljenih srpskih jela koja morate probati
Putovanje kroz srpske krajeve kroz ukuse starih, autentičnih jela koja vraćaju duh tradicije
KAČAMAK: Od sirotinjskog jela do čiste egzotike
Kačamak, nekoć poznat kao sirotinjsko jelo, danas se prepoznaje kao izvanredno zdrava hrana. Osnova ovog jela je kukuruzno brašno, a njegova velika prednost je što ne sadrži gluten. Odličan je izbor za doručak .
Možda vas zanima:

Tradicija na tanjiru: Pet zaboravljenih srpskih jela koja morate probati
Putovanje kroz srpske krajeve kroz ukuse starih, autentičnih jela koja vraćaju duh tradicije
KAČAMAK: Od sirotinjskog jela do čiste egzotike
Kačamak, nekoć poznat kao sirotinjsko jelo, danas se prepoznaje kao izvanredno zdrava hrana. Osnova ovog jela je kukuruzno brašno, a njegova velika prednost je što ne sadrži gluten. Odličan je izbor za doručak .
Sada sledi sama priprema.
Najbolje je homoljski kačamak pripremati na otvorenom ognjištu, ali to nije obavezno. U kotlić se sipaju dva litra vode i sačekamo da voda provri. Tada na red dolazi so, koju dodajte više ili manje, po ukusu. Kada je voda dovoljno slana, dodaje se belo kukuruzno brašno i meša drvenom varjačom nekih 35 minuta da se sve grudvice dobro razbiju i brašno skuva.
Kada je kačamak gotov, domaćini ga na sto iznose zajedno sa nadaleko poznatim homoljskim sirom, ovčijim ili kravljim, koji se često meša i sa mlekom. Homoljski kačamak možete jesti i uz kiselo mleko, ali i uz kuvana mesna jela, poput gulaša ili paprikaša ,,bećara“. Odlično se slaže i sa prženim mesom, naročito hladnim pečenjem, što predstavlja idealnu kombinaciju toplog i hladnog.

Ovaj uskršnji slatki hleb mora da se nađe na stolu u nedelju! Unosi duh praznika i nestaje u trenu
Ako ne pojedete sve, možete ga držati u kesama i zamrznutog i do tri meseca.

Zapečene kiselišarke: Zaboravljeni posni zalogaji od kiselog kupusa i brašna iz srca Šumadije
U vremenima kada se nije imalo, domaćice su znale da od kiselog kupusa i šake brašna naprave toplu, posnu hranu. Kiselišarke su jelo koje se jelo s nogu, uz turšiju i toplu proju – i danas ga gotovo niko ne zna.

Zaboravljeni recept sa Zlatibora: Kako se pravi droženac – zimsko jelo od brašna, čvaraka i proje
U selima zapadne Srbije nekada se svakodnevno pripremao droženac – jednostavno, ali zasitno jelo od mlevene suve proje, čvaraka i domaće masti. Danas se pravi samo u retkim domaćinstvima.

Sir od ovsenog mleka: Zaboravljeni posni recept iz jugozapadne Srbije
U selima između Sjenice i Prijepolja, žene su u vreme strogog posta pravile sir bez mleka – od ovsenih zrna, vode i soli. Jelo je bilo jeftino, hranljivo i ukusno, a danas ga gotovo niko ne zna.

Komentari(0)