MUSLIMANI U STAROJ RAŠKOJ SU UVEK ČUVALI I POŠTOVALI SRPSKU TRADICIJU Recept za jelo koje su pravili na dan Svetog Save

20:00

Gastronomija 0

Na Savicu treba jesti masenicu

MUSLIMANI U STAROJ RAŠKOJ SU UVEK ČUVALI I POŠTOVALI SRPSKU TRADICIJU Recept za jelo koje su pravili na dan Svetog Save
Shutterstock

U sjeničkom selu Papiće zabeležen je tradicionalni recept za jelo koje se mesilo u svim muslimanskim kućama na dan Svetog Save. Ova takoreći pita zove se „masenica“, a nekada je važila izreka da „uvek za Savicu treba jesti masenicu“. Sve su to ostaci hrišćanske, odnosno pravoslavne religije kod domaćih muslimana, što ćemo i objasniti nakon recepta.

Sjenička masenica

0.5 kg brašna

200 g sjeničkog sira
1 jaje
1 kašika ulja
0.5 dl mleka
1 kašika margarina
100 g kajmaka

Umutiti brašno sa vodom gustine kao za palačinke, posoliti, i tu smesu peći u podmazanoj tepsiji – ne odjednom već deo po deo kao palačinke.

Kada se  “palačinke” ispeku iscepkaju se na komadiće pa se potom preliju  sledećim začinom od sjeničkog sira:

U prethodno zagrejan tiganj doda se 0.5 dl mleka i kašika margarina. Kada se margarin istopi i mleko provri dodaju se sir i kajmak. Kompletnu smesu potrebno je kuvati dok se kajmak i sir ne istope, otprilike 5 do 7 minuta.

Preliv dodati iscepkanim “palačinkama”. Tako pripremljeno predjelo služiti dok je toplo.

MUSLIMANI U STAROJ RAŠKOJ SU UVEK ČUVALI I POŠTOVALI SRPSKU TRADICIJU Recept za jelo koje su pravili na dan Svetog Save Shutterstock
 

Odakle muslimanima potreba da poštuju hrišćanski praznik kao što je dan Svetog Save?

Salih Selimović, srpski istoričar, profesor i publicista iz Sjenice, poznat je po svojim istraživanjima u oblastima istorije islamizacije jugoslovenskih prostora, demografiji i migracijama stanovništva. U svojim studijama i usmenim izlaganjima navodi da je kod Muslimana nekada postojao veoma jak kult Svetog Save i to naročito kod Muslimana u Limskoj dolini, ali i na mnogo širem prostoru.
“Uvek su Muslimani u Staroj Raškoj znali da su srpskog porekla i da su pre islamizacije bili pravoslavci. Izuzetak su samo albanski Malisori, koji su došli u jugoistočni deo Raške tokom 18. veka. Zato su čuvali i štitili manastir Mileševu kao svoju svetinju. Klanjali su se moštima Sv. Save, verovali u njihovu čudotvornost. Da bi im sačuvali zdravlje i zaštitili od uroka, mnogi Muslimani su krštavali svoju decu. To je bio jedan od razloga što je islamizirani Albanac Sinan-paša naredio da se mošti Svetog Save iskopaju, prenesu na Vračar i spale. Paša je mislio da će tako uništiti kult tog velikog srpskog prosvetitelja i odbiti Muslimane od Mileševe.”

MUSLIMANI U STAROJ RAŠKOJ SU UVEK ČUVALI I POŠTOVALI SRPSKU TRADICIJU Recept za jelo koje su pravili na dan Svetog Save Shutterstock
 

Tek od tada se kult ovog svetitelja proširio na sve srpske zemlje, a Muslimani su nastavili da poštuju njegov kult, posećuju i daruju Mileševu.

Muslimani nisu mogli tek tako, ni brzo ni olako da zaborave ni svoje poreklo ni svoju prethodnu veru. I danas, početkom 21. veka, posebno u ruralnim sredinama Sjeničko-pešterske visoravni, Bihora, srednjeg i donjeg Polimlja, Starog Vlaha kod muslimana se u narodnom kalendaru osim u vezi sa bajramima i Ramazanom može čuti: „za Božić, posle Božića, na Savindan, po Savindanu, za Đurđevdan, na Preobraženje, po Mitrovdanu“ i sl. Običaji i narodna tradicija ne mogu tako jednostavno da nestanu iz svesti naroda bez obzira na versku različitost.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

Komentari(0)

Loading