Kiseli čaj od koprive i mente: Zaboravljeni napitak iz Pomoravlja koji je rashlađivao leta bez struje
U Pomoravlju, kada bi letnja žeđ zavladala, domaćice su pravile osvežavajući napitak od koprive i nane, kiseljen danima u glinenim sudovima. Zdrav, prirodan i prepun minerala, ovaj čaj danas gotovo niko više ne sprema.

U vreme kada rashladni uređaji nisu postojali, a letnje temperature nisu opraštale, osveženje se nije tražilo u flaširanim sokovima, već u prirodi. U selima Pomoravlja, od Ćuprije do Paraćina, domaćice su znale kako da sačuvaju zdravlje i snagu svojih ukućana. Pripremale su kiseljeni čaj od koprive i mente, napitak koji se lagano kiselio na promaji i u glinenim ćupovima. Ovaj zaboravljeni čaj bio je spas na vrelim danima, ali i prava vitaminska bomba.
Kiseli čaj – napitak iz prirode, ne iz prodavnice
Za pripremu ovog napitka nije bila potrebna ni hemija, ni šećer, ni konzervansi.
Možda vas zanima:

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

Kako se u Resavi pravila “ljutina za zimu”: Zaboravljen zeleni ajvar sa belim lukom i brašnom
U selima između Despotovca i Rekovca, žene su spremale posebnu zimnicu od zelene paprike, belog luka i brašna. “Ljutina” se nije mazala – već grabila kašikom, služila uz vruću proju i čuvala u podrumu kao oštar znak prave zime.
Možda vas zanima:

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

Kako se u Resavi pravila “ljutina za zimu”: Zaboravljen zeleni ajvar sa belim lukom i brašnom
U selima između Despotovca i Rekovca, žene su spremale posebnu zimnicu od zelene paprike, belog luka i brašna. “Ljutina” se nije mazala – već grabila kašikom, služila uz vruću proju i čuvala u podrumu kao oštar znak prave zime.
Možda vas zanima:

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

Kako se u Resavi pravila “ljutina za zimu”: Zaboravljen zeleni ajvar sa belim lukom i brašnom
U selima između Despotovca i Rekovca, žene su spremale posebnu zimnicu od zelene paprike, belog luka i brašna. “Ljutina” se nije mazala – već grabila kašikom, služila uz vruću proju i čuvala u podrumu kao oštar znak prave zime.
Možda vas zanima:

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

Kako se u Resavi pravila “ljutina za zimu”: Zaboravljen zeleni ajvar sa belim lukom i brašnom
U selima između Despotovca i Rekovca, žene su spremale posebnu zimnicu od zelene paprike, belog luka i brašna. “Ljutina” se nije mazala – već grabila kašikom, služila uz vruću proju i čuvala u podrumu kao oštar znak prave zime.
Možda vas zanima:

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

Kako se u Resavi pravila “ljutina za zimu”: Zaboravljen zeleni ajvar sa belim lukom i brašnom
U selima između Despotovca i Rekovca, žene su spremale posebnu zimnicu od zelene paprike, belog luka i brašna. “Ljutina” se nije mazala – već grabila kašikom, služila uz vruću proju i čuvala u podrumu kao oštar znak prave zime.
Već nakon dva-tri dana voda bi dobila blagu kiselkastu notu, osvežavajuću i prijatnu, bez potrebe za dodatnim zaslađivanjem.
Zašto baš kopriva i nana
Kopriva je bila cenjena zbog svojih lekovitih svojstava – bogata gvožđem, mineralima i vitaminima.
Nana (menta) je davala svežinu, olakšavala varenje i rashlađivala telo iznutra.
Zajedno su činile napitak koji ne samo da gasi žeđ, već jača krv i čisti organizam.
U nekim selima govorilo se:
„Kome je kiselica letnja gusta, njemu zima laka.“
– jer su verovali da zdravlje skupljeno u julu štiti do februara.
Kako se priprema kiseli čaj od koprive i mente
Tradicionalni recept bio je jednostavan:
- Koprive i nana (po šaka-dve od svake) potapale su se u 5 litara prokuvane vode.
- Pokrivene platnom, stajale su 2–3 dana na promajnom mestu, ali ne na direktnom suncu.
- Kada voda blago zamuti i zamiriše na bilje, napitak se procedi.
- Čuvalo se u ćupovima ili flašama, pilo hladno, uz hleb i sir.
- Neki su dodavali par zrna ječma ili parče kvasca da ubrzaju fermentaciju, ali najčistija verzija bila je samo voda i bilje.
Zašto je kiseli čaj nestao sa trpeza
Pojavom modernih sokova, gaziranih pića i rashladnih uređaja, potreba za prirodnim kiselim napicima je nestala.
Mlade generacije često ni ne znaju da je voda može da osvežava bez dodatka šećera i aroma.
Danas se kopriva vezuje za čorbe i čajeve za prehladu, a zaboravlja se njena letnja uloga.
Vreme da se vrati prirodni ukus leta
Kiseli čaj od koprive i mente je više od napitka –
to je zaboravljeni recept za preživljavanje vrućina sa stilom, zdravljem i ukusom prirode.
Možda bismo, kad ponovo napravimo bokal ove starinske kiselice, osetili kako izgleda leto bez struje, ali s dušom.
I možda, baš kad ga popijemo, shvatimo:
osveženje ne dolazi iz frižidera – dolazi iz zemlje i ruku koje znaju kako se živi s prirodom.

Kiseli čaj od koprive i mente: Zaboravljeni napitak iz Pomoravlja koji je rashlađivao leta bez struje
U Pomoravlju, kada bi letnja žeđ zavladala, domaćice su pravile osvežavajući napitak od koprive i nane, kiseljen danima u glinenim sudovima. Zdrav, prirodan i prepun minerala, ovaj čaj danas gotovo niko više ne sprema.

Preliv od belog luka i oraha: Zaboravljeni postni dodatak iz Timočke krajine
U istočnoj Srbiji, žene su uz pasulj, proju i kuvani krompir služile jednostavan, ali snažan preliv – od belog luka, mlevenih oraha, sirćeta i vode. Oštar, jak i zdrav, bio je nezaobilazan u vreme posta.

Nema boljeg ručka od gulaša, i to - mađarskog! Recept starih domaćica će vas raspametiti, ukus je čista desetka
Ovo je recept za ručak koji je pun ukusa, bogat teksturom i prilično zasitan

Kako se pravio slatki pasulj za zadušnice: Starinski recept iz okoline Zaječara koji spaja pasulj, suvo grožđe i med
U nekim selima istočne Srbije, pasulj se za zadušnice nije kuvao samo na slano – već i na slatko. Bez mesa, bez luka, ali sa suvim grožđem, medom i orasima. Jelo tuge i nade, koje se danas retko pamti.

U testo uvek dodajte jedan tajni sastojak: Sva peciva će biti ukusnija i mekša, otkrivaju pekari
Iskusni pekari su otkrili šta oni dodaju u testo kako bi ono imalo savršen ukus
Komentari(0)