Proces pravljenja duvan čvaraka: korak po korak do užičkog blaga
Među svim specijalitetima od mesa, jedno jelo zauzima posebno mesto u srcima gurmana – duvan čvarci. Ovaj užički specijalitet odavno je postao simbol tradicije, a zbog svog ukusa i posebnog načina pripreme proglašen je i zaštićenim proizvodom sa geografskim poreklom.
Kako su nastali i zašto se tako zovu
Duvan čvarci potiču iz užičkog kraja, gde su nastali kao način da se iskoriste sitni komadi svinjske masti i mesa nakon svinjokolja. Ti delovi su se dugo i strpljivo pržili na tihoj vatri dok se potpuno ne isuše i ne postanu hrskavi. Kada bi se ocedili i izmrvili, dobijali su izgled tankih, suvih vlakana. Upravo zbog tog izgleda, koji podseća na rasute listove duvana, u narodu su dobili naziv „duvan čvarci“.
Proces proizvodnje
Možda vas zanima:
Ovde je odštampana prva knjiga u Srbiji: Samouki monah Teodosije na 250 drvenih ploča uspeo je da izrezbari slova za nezaborav
U vreme modernih tehnologija i brzog pisanja, slanja i štampanja poruka na mnoštvu aplikacija teško je i zamisliti koliko je nekada davno bilo teško bilo šta napisati, a tek odštampati. Malo je onih koji znaju da je prva knjiga u Srbiji odštampana davne 1537 godine u manastiru Rujan nadomak Užica i to zahvaljujući upornosti i požrtvovavnosti samoukog monaha Teodosija koji je želeo da Božije reči ostanu zabeležene i opstanu vekovima. Čuveno Rujansko Četvorojevanđelje je zapravo prva knjiga štampana u Srbiji.
Izgrađena u doba kraljevine, ovo je jedna od najstarijih fabrika vode u Srbiji: Sa Živkovića vrela Užičani i posle devet decenija dobijaju pijaću vodu - "penzija" se ne nazire
U brdima iznad Užica, još za vreme kraljevine, 1938. godine izgrađena je fabrika vode Živkovića vrelo na Jelića Polju koja do današnjih dana gasi žeđ meštana grada na Đetinji. Posle skoro devet decenija, ovaj izvor je i dalje u funkciji, a njegova „penzija“ se po svemu sudeći još uvek ne nazire.
Možda vas zanima:
Ovde je odštampana prva knjiga u Srbiji: Samouki monah Teodosije na 250 drvenih ploča uspeo je da izrezbari slova za nezaborav
U vreme modernih tehnologija i brzog pisanja, slanja i štampanja poruka na mnoštvu aplikacija teško je i zamisliti koliko je nekada davno bilo teško bilo šta napisati, a tek odštampati. Malo je onih koji znaju da je prva knjiga u Srbiji odštampana davne 1537 godine u manastiru Rujan nadomak Užica i to zahvaljujući upornosti i požrtvovavnosti samoukog monaha Teodosija koji je želeo da Božije reči ostanu zabeležene i opstanu vekovima. Čuveno Rujansko Četvorojevanđelje je zapravo prva knjiga štampana u Srbiji.
Izgrađena u doba kraljevine, ovo je jedna od najstarijih fabrika vode u Srbiji: Sa Živkovića vrela Užičani i posle devet decenija dobijaju pijaću vodu - "penzija" se ne nazire
U brdima iznad Užica, još za vreme kraljevine, 1938. godine izgrađena je fabrika vode Živkovića vrelo na Jelića Polju koja do današnjih dana gasi žeđ meštana grada na Đetinji. Posle skoro devet decenija, ovaj izvor je i dalje u funkciji, a njegova „penzija“ se po svemu sudeći još uvek ne nazire.
Možda vas zanima:
Ovde je odštampana prva knjiga u Srbiji: Samouki monah Teodosije na 250 drvenih ploča uspeo je da izrezbari slova za nezaborav
U vreme modernih tehnologija i brzog pisanja, slanja i štampanja poruka na mnoštvu aplikacija teško je i zamisliti koliko je nekada davno bilo teško bilo šta napisati, a tek odštampati. Malo je onih koji znaju da je prva knjiga u Srbiji odštampana davne 1537 godine u manastiru Rujan nadomak Užica i to zahvaljujući upornosti i požrtvovavnosti samoukog monaha Teodosija koji je želeo da Božije reči ostanu zabeležene i opstanu vekovima. Čuveno Rujansko Četvorojevanđelje je zapravo prva knjiga štampana u Srbiji.
Izgrađena u doba kraljevine, ovo je jedna od najstarijih fabrika vode u Srbiji: Sa Živkovića vrela Užičani i posle devet decenija dobijaju pijaću vodu - "penzija" se ne nazire
U brdima iznad Užica, još za vreme kraljevine, 1938. godine izgrađena je fabrika vode Živkovića vrelo na Jelića Polju koja do današnjih dana gasi žeđ meštana grada na Đetinji. Posle skoro devet decenija, ovaj izvor je i dalje u funkciji, a njegova „penzija“ se po svemu sudeći još uvek ne nazire.
Tradicionalni način pravljenja duvan čvaraka zahteva strpljenje i veštinu:
-
Izbor mesa i masti – koristi se svinjska slanina sa mesom, koja se seče na komade.
-
Topljenje na vatri – komadi se dugo prže na tihoj vatri, uz stalno mešanje, sve dok ne puste mast i ne postanu suvi.
-
Ceđenje i sušenje – višak masnoće se odvaja, a čvarci se nastavljaju pržiti na slaboj vatri da postanu hrskavi.
-
Mrvljenje – na kraju se ručno usitnjavaju ili lome, tako da dobiju oblik sitnih listića sličnih duvanu.
-
Čuvanje – gotovi čvarci hlade se i čuvaju u suvim posudama ili platnenim kesama, van vlage, što im obezbeđuje dug vek trajanja.
Ovaj proces daje čvarcima specifičnu teksturu i ukus, zbog kojih se razlikuju od svih drugih.
Poreklo i tradicija
Duvan čvarci su brzo postali omiljeni među domaćinima i putnicima. Osim što su ukusni, imali su i praktičnu svrhu – dugo su trajali i lako su se nosili na put ili u polje. Danas se i dalje najviše vezuju za zapadnu Srbiju, a Užice je njihova neprikosnovena prestonica.
Zaštićen specijalitet
Duvan čvarci su 2005. godine dobili status proizvoda sa geografskim poreklom, čime je potvrđena njihova posebnost i tradicija. Time su se svrstali među srpske gastronomske brendove, rame uz rame sa sjeničkim sirom i futoškim kupusom.
Shutterstock
Kako se jedu?
Najbolje prijaju uz vruću proju, domaći hleb i kiselo mleko, ali se sve češće koriste i u modernoj kuhinji – kao dodatak salatama ili predjelo uz rakiju. Ipak, u užičkom kraju veruju da se duvan čvarci najbolje jedu onako kako su ih jeli stari – prstima, direktno iz krpe ili papirne kese.
Prava posna rozen torta koja dovodi goste! Bez mleka i putera, a ukus za 10-ku
Ako postoji kolač koji u danima posta spaja nostalgiju, jednostavnost i raskošan ukus, onda je to bez ikakve sumnje rozen torta.
Sve žene u bivšoj Jugi su nekada pravile ovaj sjajni kolač – a danas ga znaju sami oni najstariji (recept)
Ovaj sjajni kolač je bio omiljena poslastica mnogih u bivšoj Jugi.
Doručak za celu porodicu: Proja sa sirom i jogurtom koju ćete smazati za tili čas, svaki zalogaj je uživanje
Ova proja je savršena za brzi doručak.
Ova najukusnija pita najbrže nestaje sa stola: Domaćice recept zapisuju u sveske zbog jednog sastojka
Nije potrebno mnogo truda, a rezultat je večera koja puni stomak i greje dušu
OVO ZNAJU SAMO ISKUSNI PEKARI Samo jedna čaša ovog preliva i pita će vam garant biti bolja nego iz bilo koje pekare
Nema boljeg preliva – pita uvek ispada bez greške sa njim.
Komentari(0)