Tamjan pogača – zaboravljeni uskrsni hleb koji se ne jede, već "miriše kuću"
Mirisna pogača sa bosiljkom i cvećem, pečena na Veliki petak i čuvana kao zaštita doma

Tamjan pogača je obredni hleb koji su domaćice iz sela oko Pirota, Vlasotinca i Crne Trave spremale na Veliki petak ili Veliku subotu. Ova pogača se ne jede, već se nosi u crkvu na osvećenje, koristi za kađenje kuće, ili se daruje svešteniku, siromašnima ili bolesnima. Njen miris – od bosiljka, sušenog cveća i tamjana – smatrao se svetim. U nekim domovima, čuvala se pored ikone do sledeće godine, a samo mrvica bi se palila kad “nešto loše uđe u kuću”.
Sastojci:
- 250 g brašna (po mogućstvu ražanog ili polubelog)
- 2 kašike sušenog bosiljka
- 1 kašičica suvog cveća (neven, lavanda ili ruža)
- Prstohvat soli
- ½ kašičice praha tamjana (ili tamjan izmrvljen u avanu)
- 100 ml mlake vode
- 1 kašika maslinovog ulja
Priprema:
Možda vas zanima:

Zavetna kaša od prosa i meda: Hrana za svece, decu i zahvalnost
Zaboravljeno jelo koje su Srbi spremali kad im se ispuni zavet – u tišini i bez soli

Zapečene kiselišarke: Zaboravljeni posni zalogaji od kiselog kupusa i brašna iz srca Šumadije
U vremenima kada se nije imalo, domaćice su znale da od kiselog kupusa i šake brašna naprave toplu, posnu hranu. Kiselišarke su jelo koje se jelo s nogu, uz turšiju i toplu proju – i danas ga gotovo niko ne zna.
Možda vas zanima:

Zavetna kaša od prosa i meda: Hrana za svece, decu i zahvalnost
Zaboravljeno jelo koje su Srbi spremali kad im se ispuni zavet – u tišini i bez soli

Zapečene kiselišarke: Zaboravljeni posni zalogaji od kiselog kupusa i brašna iz srca Šumadije
U vremenima kada se nije imalo, domaćice su znale da od kiselog kupusa i šake brašna naprave toplu, posnu hranu. Kiselišarke su jelo koje se jelo s nogu, uz turšiju i toplu proju – i danas ga gotovo niko ne zna.
Možda vas zanima:

Zavetna kaša od prosa i meda: Hrana za svece, decu i zahvalnost
Zaboravljeno jelo koje su Srbi spremali kad im se ispuni zavet – u tišini i bez soli

Zapečene kiselišarke: Zaboravljeni posni zalogaji od kiselog kupusa i brašna iz srca Šumadije
U vremenima kada se nije imalo, domaćice su znale da od kiselog kupusa i šake brašna naprave toplu, posnu hranu. Kiselišarke su jelo koje se jelo s nogu, uz turšiju i toplu proju – i danas ga gotovo niko ne zna.
U činiji pomešati brašno, so, bosiljak, cveće i tamjan.
Postepeno dodavati vodu i ulje, umesiti čvrsto testo.
Oblikovati manju okruglu pogaču, ne višu od 3 cm. Po površini može da se utisne krst, spirala ili znak ribe.
Peći na 180°C oko 20 minuta, bez premazivanja. Pogača treba da ostane svetla i suva.
Kako se koristi?
Ne jede se.
- Čuva se pored ikone, na polici ili u platnenoj vrećici.
- Mrvica se pali kada u kući neko sanja ružno, posvađa se, razboli.
- Koristi se i za kađenje – uz kadionicu ili uz sveću.
U nekim krajevima darivala se porodiljama, putnicima i sveštenicima.
Zaboravljena snaga mirisa u veri
U narodnoj religiji, miris ima svetost – nije slučajno što se svetilišta, sveće, voda i hleb povezuju sa aromom. Tamjan pogača je “tihi hleb” – onaj koji ne govori kroz ukus, već kroz vazduh, kroz prostor. Čajkanović ovakve oblike hleba naziva “duhovnim posudama” – darovima ne telu, već prisustvu.

TRADICIONALNA SPASOVDANSKA CICVARA: Recept koji se prenosi s kolena na koleno
Ovaj recept se ne zapisuje, nego pamti

Ove kiflice ostaju mekane čak 5 dana: Evo šta treba da stavite u testo kako bi ostale sočne dugo, dugo vremena
Gotove pospite šećerom u prahu

RECEPT IMA 3 MILIONA PREGLEDA: Ovu pitu od jabuka iz 1894. godine nekada su smatrali najboljim slatkišem na svetu!
Uprkos tome što im nisu bili dostupni mikseri i razni sastojci koji nas danas čekaju na svakom koraku, u prošlosti su se ljudi dovijali i uspevali da pripreme slasne deserte koji se pamte i danas.

Orahovača kakvu su pravili naši preci: Ovaj tajni recept star sto godina se i danas koristi u manastirima
Ako volite domaće likere s dušom i istorijom, sada je pravi trenutak da pripremite orahovaču

Šta je BULGUR i kako se sprema? Preporučuje se u svim dijetama
Poreklom je sa Bliskog Istoka i jedan je od najstarijih oblika žitarica koje se koriste u ishrani čoveka.
Komentari(0)