Miris proleća i hleba: Tajna starinskog recepta za pogaču sa koprivom
Kad se prvi put pojavi kopriva u dvorištu ili na ivici šume, znamo da je proleće stiglo. Na selu se tada ne gubi vreme – bake kreću da mese pogaču koja miriše na detinjstvo, zdravlje i jednostavan život.
Kopriva nije korov – za naše bake, to je bila prva prolećna biljka koja leči i hrani. Dok su se deca još bojala njenih žara, žene su je brale pažljivo, kuvane ruke u rukavicama ili krpama, i unosile je u kuhinju da od nje naprave čuda. Jedno od tih čuda je i pogača sa koprivom – jelo koje je danas zaboravljeno, a nekada je bilo znak da se priroda vratila na sto.
Zdravlje iz naroda, ukus iz peći
Pogača sa koprivom bila je omiljeni doručak u proleće, posebno u kućama gde se jelo jednostavno, ali zdravo. Nije bilo marketa ni "detoksa" – bilo je koprive, brašna, malo domaće masti i ruku koje znaju da mese.
Možda vas zanima:
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Možda vas zanima:
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Možda vas zanima:
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Kopriva se brala rano ujutru, dok je još meka. Par minuta u kipućoj vodi bilo je dovoljno da izgubi žar i omekša. Seckala se sitno i dodavala u testo – nekad samo u sredinu kao nadev, a nekad se mešala u celo testo, dajući mu zelenu nijansu i specifičan, pun ukus.
Miris iz furune koji ostaje zauvek
U mnogim domaćinstvima, testo se mesilo u velikim posudama, a pogača se pekla u furuni, prekrivena crepom i žarom. Kad bi se ispekla, cela kuća bi mirisala – ne na samo testo, već na proleće samo.
Uz pogaču se služila domaća kisela pavlaka, mlad sir ili topla surutka. Jelo se rukama, uz osmeh. I niko nije brojao kalorije – brojala se snaga koju ti kopriva daje.
Recept iz starog rokovnika
Sastojci:
- 500 g mekog brašna
- 20 g svežeg kvasca
- 200 ml mlake vode
- 2 kašike domaće masti (ili ulja)
- 1 puna šaka blanširane i sitno seckane koprive
- Prstohvat soli
Priprema: Kvasac razmutiti u malo tople vode sa kašičicom brašna i ostaviti da nadođe. U brašno dodati kvasac, ostatak vode, so, mast i koprivu. Umestiti meko testo i ostaviti da naraste. Prebaciti u podmazanu tepsiju, oblikovati pogaču i ostaviti još 15 minuta. Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 35 minuta. Kad zamiriše – gotovo je.
Zašto se vraćamo starim receptima
Pogača sa koprivom nije samo hrana – to je sećanje na detinjstvo, na kuće bez Wi-Fi-ja, ali s ljubavlju u svakom zalogaju. To je proleće koje možeš da pojedeš, da osetiš pod prstima dok mesiš, i da podeliš s nekim koga voliš.
Zato, kad sledeći put vidiš koprivu – ne zaobilazi je. Uberi je pažljivo, kao što su radile naše bake, i vrati na sto ono što je srpska tradicija znala mnogo pre nas: da zdravlje raste tamo gde je ljubav posijana.
Pogača bez kvasca i jaja: Pravi je spas domaćicama u mnogim prilikama, sprema se lako, a ukus osvaja
Ukoliko nemate vremena da čekate da testo naraste ili ste upravo shvatili da ste ostali bez kvasca, ovaj recept će vam biti spas u mnogim prilikama.
Slani pekmez iz Homolja: Zaboravljena zimnica od paradajza, jabuka i ljute paprike
Nije slatko, nije ajvar, nije ni sos – a bilo je neizostavno u sirotinjskim kuhinjama Homolja. Slani pekmez se kuvao dugo, na tihoj vatri, i čuvao za zimu kao zlato.
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Cigančice– zaboravljene zapečene loptice od brašna, masti i luka
Pravljene od onoga što „uvek ima u kući“, cigančice su nekada bile brzi doručak, užina ili jelo za sirotinju – a danas su pravo otkrovenje ukusa
Jeftina starinska poslastica kojoj niko ne može odoleti: Ukus i miris vraća u detinjstvo, odmah zapišite recept
Kroz vreme su nastale različite varijante recepata.
Komentari(0)