Muslimani na dan Svetog Save obavezno jednu ovo jelo: Veruju da im čuva zdravlje tokom cele godina, ukus je neverovatan
Masenica je tradicionalno jelo koje se mesilo u svim muslimanskim kućama na dan Svetog Save.
Masenica, odnosno muslimanska pita koja se pravi na dan Svetog Save, je tradicionalno sandžačko jelo čiji je ukus prosto neodoljiv. Recept je zabeležen u sjeničkom selu Papiće, a za nju je važila i izreka „uvek za Savicu treba jesti masenicu“.
Potrebni sastojci:
pola kilograma brašna
200 g sjeničkog sira
1 jaje
1 kašika ulja
0,5 dl mleka
1 kašika margarina
100 g kajmaka
Način pripreme:
Umutiti brašno sa vodom gustine kao za palačinke, posoliti, i tu smesu peći u podmazanoj tepsiji – ne odjednom već deo po deo kao palačinke.
Možda vas zanima:
Ruske monahinje u fruškogorskom manastiru i poslednji podvig jedne heroine
Na jugozapadnim obroncima Fruške gore, na oko dva kilometra severno od sela Divoš, smestio se manastir Kuveždin. Okružen šumom, baštama i potokom koji protiče pored njegovih zidina, na nadmorskoj visini od oko 150 metara, on je kroz vekove bio i duhovno uporište i simbol istrajnosti. Posvećen je Svetom Savi i Svetom Simeonu Mirotočivom, a njegova prošlost krije burna stradanja i neprekidna vaskrsavanja.
Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.
Možda vas zanima:
Ruske monahinje u fruškogorskom manastiru i poslednji podvig jedne heroine
Na jugozapadnim obroncima Fruške gore, na oko dva kilometra severno od sela Divoš, smestio se manastir Kuveždin. Okružen šumom, baštama i potokom koji protiče pored njegovih zidina, na nadmorskoj visini od oko 150 metara, on je kroz vekove bio i duhovno uporište i simbol istrajnosti. Posvećen je Svetom Savi i Svetom Simeonu Mirotočivom, a njegova prošlost krije burna stradanja i neprekidna vaskrsavanja.
Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.
Možda vas zanima:
Ruske monahinje u fruškogorskom manastiru i poslednji podvig jedne heroine
Na jugozapadnim obroncima Fruške gore, na oko dva kilometra severno od sela Divoš, smestio se manastir Kuveždin. Okružen šumom, baštama i potokom koji protiče pored njegovih zidina, na nadmorskoj visini od oko 150 metara, on je kroz vekove bio i duhovno uporište i simbol istrajnosti. Posvećen je Svetom Savi i Svetom Simeonu Mirotočivom, a njegova prošlost krije burna stradanja i neprekidna vaskrsavanja.
Kareja: Mesto tišine gde je Sveti Sava ostavio srce
Na Svetoj Gori, među uskim kaldrmisanim ulicama Kareje, skriva se sveta tišina – isposnica Svetog Save, mesto gde je prvi srpski arhiepiskop živeo, pisao i molio se.
Kada se “palačinke” ispeku, iscepkaju se na komadiće, pa se potom preliju sledećim začinom od sjeničkog sira:
U prethodno zagrejan tiganj doda se 0.5 dl mleka i kašika margarina. Kada se margarin istopi i mleko provri dodaju se sir i kajmak. Kompletnu smesu potrebno je kuvati dok se kajmak i sir ne istope, otprilike 5 do 7 minuta.
Preliv dodati iscepkanim “palačinkama”. Tako pripremljeno predjelo služiti dok je toplo.
Kako je došlo do toga da muslimani poštuju hrišćanski praznik poput Svetog Save?
Srpski istoričar, profesor i publicista iz Sjenice Salih Selimović čuven je po istraživanju podataka u u oblastima istorije islamizacije jugoslovenskih prostora, demografiji i migracijama stanovništva. Naime, on je kroz svoje studije i usmena izlaganja navodio da je kod muslimana nekada postojao veoma jak kult Svetog Save, te da su ga svi izuzetni poštovali. Posebno je to bilo naglašeno kod Muslimana u Limskoj dolini.
- Uvek su Muslimani u Staroj Raškoj znali da su srpskog porekla i da su pre islamizacije bili pravoslavci. Izuzetak su samo albanski Malisori, koji su došli u jugoistočni deo Raške tokom 18. veka. Zato su čuvali i štitili manastir Mileševu kao svoju svetinju. Klanjali su se moštima Sv. Save, verovali u njihovu čudotvornost. Da bi im sačuvali zdravlje i zaštitili od uroka, mnogi Muslimani su krštavali svoju decu. To je bio jedan od razloga što je islamizirani Albanac Sinan-paša naredio da se mošti Svetog Save iskopaju, prenesu na Vračar i spale. Paša je mislio da će tako uništiti kult tog velikog srpskog prosvetitelja i odbiti Muslimane od Mileševe - istakao je Salih Selimović za "Opanak".
Ukoliko niste, obavezno probajte masenicu, svojevrsni specijalitet koji ima očaravajući ukus.
Jesenja pita od prosa i jabuka: Zaboravljeni posni kolač iz južne Srbije
Napravljena od skromnih sastojaka, bez jaja, mleka i šećera, ova pita je bila jesenja poslastica sirotinje – a danas je pravo otkriće za ljubitelje zdrave, domaće i postne hrane
Zlatiborski specijalitet prste da poližete: Recept star više od 100 godina, ukus i miris vraća u detinjstvo
Zlatiborska gibanica po receptu starom više od 100 godina.
Đakonije od starog hleba: Zaboravljena jela kad se ništa nije bacalo
Kad u kući ostane bajat hleb, danas ga najčešće bacimo. Nekada, to je bio početak najukusnijih jela – prepečenica, popara, prežganica i hlebne pite, koje su mirisale na dom i poštovanje prema svakom zalogaju.
Omiljeni slavsko predjelo: Recept za najukusnije paprike u pavlaci
Zašto baš paprike u pavlaci?
Pogača bez kvasca i jaja: Pravi je spas domaćicama u mnogim prilikama, sprema se lako, a ukus osvaja
Ukoliko nemate vremena da čekate da testo naraste ili ste upravo shvatili da ste ostali bez kvasca, ovaj recept će vam biti spas u mnogim prilikama.
Komentari(0)