TITOV AJVAR U DVE BOJE: Po receptu čuvenog kuvara Škrbe

Izvor: LS

16:00

Gastronomija 0

I Tito je voleo ajvar! Doživotni predsednik SFRJ i osvedočeni gurman uživao je u ukusnim zalogajima, a omiljena zimnica spremala mu se u dve boje.

TITOV AJVAR U DVE BOJE: Po receptu čuvenog kuvara Škrbe
Printscreen/Youtube

Tito je bio hedonista kakav se retko sreće. Na njegovom jelovniku smenjivali su se najukusniji specijaliteti iz svih krajeva sveta, a savremenici otkrivaju da je naročito voleo domaća jela, iznad svega ajvar.

Legenda kaže da je za kralja Aleksandra, a potom i za Tita, kuvar Škrba spremao ajvar u dve boje, zeleni i crveni. Recept se razlikovao utoliko što se za maršala izostavljala kašika šećera.

Stambol Geštamov, legenda srpske gastronomije, od zaborava je sačuvao mnoge recepte, poput ovog.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Ajvar u dve boje

Potrebno je:

  • - 25 komada crvenih ili zelenih paprika babura
  • - 1 plavi patlidžan, ulje, so, esencija

Priprema:

Na 10 kilograma očišćenih paprika ide litar ulja, 200 grama soli i kašičica esencije.

Babure i patlidžan ispecite na plotni, nikako u rerni, a potom ih ostavite da se potpare. Oljuštene paprike ocedite i samo jednom sameljite na mašini za mlevenje mesa.

U širokoj šerpi dobro zagrejte ulje, ubacite samlevene paprike i neprestano mešajte. Pred kraj prženja, kad varjača počne da ostavlja trag na dnu šerpe, dodajte so i esenciju. Još kratko pržite i sklonite sa šporeta.

U međuvremenu u rerni zagrejte čiste tegle na 100 stepeni i u njih sipajte vreo ajvar. Vratite tegle u rernu na pola sata da se na površini ajvara uhvati korica. Zatvorite tegle pek-papirom, uvijte u ćebe i ostavite da se tako ohlade.

peglana kobasica

Kako se pravi peglana kobasica: receptura i tradicija pirotskog kraja

Gastronomija

14:00

1 oktobar, 2025

Peglana kobasica potiče iz Pirota i okolnih sela, a vekovima je bila način da se meso sačuva tokom zime bez zamrzivača i aditiva. Nastala je u stočarskom kraju gde se cenilo da hrana bude prirodna, snažna i dugotrajna. Danas je ovaj specijalitet postao zaštićena oznaka geografskog porekla i ponos pirotskog kraja.

Komentari(0)

Loading