Od kneza Miloša do Tita...
Definicija odmora, u smislu odlaska preko leta negde gde se ne radi, novijeg je datuma.
Srednjevekovni vladari jesu imali letnje dvorove, ali je odlazak tamo bio čisto praktične prirode – reč je bila o rezidencijama napravljenim u toplijim krajevima, uglavnom od drveta i gde nije bilo potrebe za grejanjem. Dvorovi ove vrste su bili smešteni u lepe, uglavnom šumovite krajeve na jugu Srbije, ali o životu na ovim mestima danas znamo veoma malo jer od njih nije ostalo gotovo ništa. Kraljevski tretman
Prvi srpski vladar za koga pouzdano znamo da je išao da se odmori, bio je knez Miloš Obrenović. On je voleo da se opusti u Sokobanji, a njegov konak i dalje postoji u ovom mestu i pretvoren je u restoran.
Možda vas zanima:
Umesto mora, NA PLANINE: Tri destinacije na koje možete da pobegnete od vrelog asfalta
Udahnite svež vazduh vrhovima Srbije!
NEISKORIŠĆENI BISER PRIRODE Na obroncima ove planine kriju se brojna sela, izletišta, izvori, vrela, jezera, pećine, manastiri i crkve
"Srpski Kolorado" je jedna od najlepših i najočuvanijih planina Srbije, sa raznovrsnim prirodnim dobrima, bogatom tradicijom i ruralnom kulturnom
Možda vas zanima:
Umesto mora, NA PLANINE: Tri destinacije na koje možete da pobegnete od vrelog asfalta
Udahnite svež vazduh vrhovima Srbije!
NEISKORIŠĆENI BISER PRIRODE Na obroncima ove planine kriju se brojna sela, izletišta, izvori, vrela, jezera, pećine, manastiri i crkve
"Srpski Kolorado" je jedna od najlepših i najočuvanijih planina Srbije, sa raznovrsnim prirodnim dobrima, bogatom tradicijom i ruralnom kulturnom
Možda vas zanima:
Umesto mora, NA PLANINE: Tri destinacije na koje možete da pobegnete od vrelog asfalta
Udahnite svež vazduh vrhovima Srbije!
NEISKORIŠĆENI BISER PRIRODE Na obroncima ove planine kriju se brojna sela, izletišta, izvori, vrela, jezera, pećine, manastiri i crkve
"Srpski Kolorado" je jedna od najlepših i najočuvanijih planina Srbije, sa raznovrsnim prirodnim dobrima, bogatom tradicijom i ruralnom kulturnom
Druga lokacija za odmor kneza bila je vinograd u Smederevu. Tu se sagradio skroman letnjikovac, a u čarima dobrog vina su uživali i njegovi potomci. Letnjikovac Obrenovića je svoj puni sjaj doživeo sa poslednjim pripadnikom ove dinastije. Kralj Aleksandar i kraljica Draga su voleli da se osame, pa su u gradu na Dunavu provodili celo leto.
I vladari iz dinastije Karađorđević su voleli banje. Zato je Banja Koviljača ostala i danas poznata kao "kraljevska banja". U njoj je uživao kralj Petar I Karađorđević, koji je tu 1908. godine uz svoju rezidenciju podigao savremeno sumporno kupatilo. Danas je to moderno lečilište i prelepi velnes centar.
Shutterstock
Međutim, tek potomci "čika Pere" su hedonizam doveli na jedan potpuno nov nivo. Oni su imali niz rezidencija, a kako je država porasla mesta za odmor su nastala i na jadranskom primorju.
O lepoti Gospodarskog dvorca na Bohinju pričali su i na evropskim dvorovima. Ipak, tek dvorac na ostrvu Bled je zadivio evropsku elitu. Na mestu gde se danas nalazi luksuzni hotel, kralj Aleksandar Karađorđević je 1922. kupio dvorac koji je gradio austrijski vojvoda Ernest Vindišgrac. Kralj je dvorac preimenovo u "Suvobor", a Bled proglasio letnjom rezidencijom.
Najatraktivnija destinacija za odmor dinastije Karađorđević u Crnoj Gori bila je nekadašnji dvorac prvog jugoslovenskog kralja u Miločeru. Izgradnja ovog dvorca sa osam pomoćnih objekata finansirana je iz privatne kraljevske kase, a čitava porodica je volela ovde da provodi vrele letnje mesece. Posle Drugog svetskog rata, zamak je adaptiran u hotel “Budvanska rivijera” koji danas mogu da posete svi koji žele da se osete “kraljevski”.
Beg od letnje žege kralj Aleksandar i njegovi naslednici umeli su da potraže i na brdu kod Kranja u Sloveniji gde se i danas nalazi kraljevski kompleks. I posle kraljeva – kraljevski
Na čari letovanja u luksuznim dvorcima nije bio imun ni jugosovenski vođa Josip Broz Tito. On na svom "Galebu" možda jeste plovio celim svetom, ali je najčešće ipak odmarao “kod kuće” – i to “od Triglava do Đevđelije”!
Tito je nakon rata naredio da se na Bledu izgradi nova rezidencija na mestu gde je nekada stajao kraljevski dvorac, pa je vila postala glavno stecište političkih, diplomatskih i protokolarnih obaveza. Vila je u hotel pretvorena 1984. godine.
Slično, i brdo kod Kranja je postalo njegova slovenačka rezidencija i mesto gde je odlazio svako ko je želeo i mogao da bude viđen u društvu velikog Maršala.
Ipak, noga običnog smrtnika u Jugoslaviji nije mogla da kroči bilo gde. San svakoga ko je nešto značio u SFRJ bio je da dobije poziv za odlazak na Brione – u omiljeno mesto za odmaranje bivšeg jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita.
Na Brionima su kao Titovi gosti boravili Fidel Kastro, Džon Kenedi, Mao Cedung, Gandi, Če Gevara, ali i Sofija Loren, Mik Džeger i mnogi drugi.
Mesto za koje je važilo da je na njega bilo “nemoguće doći, onoliko koliko je bilo teško otići sa Golog Otoka”, Maršal je toliko voleo da je ovde umeo da provodi i po šest meseci, a ova ljubav je trajala punih 39 godina.
Posle Titove smrti Brioni su proglašeni za nacionalni park. U jednom njegovom delu zatvorenom za turiste danas se nalazi zvanična letnja rezidencija hrvatskog predsednika.
(Istorijski zabavnik)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)