Dušu joj prihvatio sam anđeo: Ovako je okončala život prva srpska kraljica Ana Dandolo!

Teodora Tojagić

14:00

Kultura 0

Bila je supruga Stefana Prvovenčanog i unuka moćnog mletačkog dužda Enrika Dandola

ana dandolo
Printscreen/Youtube

Prva žena koja je ponela titulu srpske kraljice bila je supruga Stefana Prvovenčanog, prvog srpskog kralja. Ana Dandolo je bila unuka moćnog mletačkog dužda Enrika Dandola. Počiva u manastiru Sopoćani, gde se nalazi i freska posvećena trenutku njene smrti, kada joj dušu prihvata anđeo, dok joj kraj uzglavlja stoje Hrist i Bogorodica.

ana dandolo vikipedija
Foto: WikimediaCommons/Gmihail

Stefan se oženio Anom 1217. godine i sa njom imao sinove Predislava (kasnije arhiepiskop Sava II) i Uroša (kasnije kralj Stefan Uroš I). Pošto su krstaši u Četvrtom krstaškom ratu 1204. zauzeli Carigrad i srušili Vizantijsko carstvo, Stefan Prvovenčani je potražio podršku na zapadu i našao ju je kod Mlečana.

Kraljica Ana, koja je Stefanu bila treća žena, pominje se u dabarskoj redakciji tzv. Srpskog sinodika pravoslavlja, nastaloj u vreme arhiepiskopa Jakova. Ovaj Sinodik nalazi se u jednom rukopisnom trebniku koji se čuva u manastiru Svete Trojice kod Pljevalja. Ime prve srpske kraljice Ane zabeleženo je, dakle, uz ime njenog muža Stefana, u jednom srpskom Sinodiku. Uspomena na nju sačuvana je i u srpskim spomenicima iz poznijeg vremena.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

stefan prvovenčani vikipedija

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

 

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Možda vas zanima:

stefan prvovenčani

Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja

Kultura

10:00

21 avgust, 2025

Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.

Venecijanka Ana Dandolo krunisana je zajedno sa Stefanom 1217. godine u crkvi Sv. Petra i Pavla u Rasu. Činjenica je da je kraljica Ana nadživela svog supruga skoro pune četiri decenije. Na takav zaključak jasno upućuje čuvena freska Smrt kraljice Ane Dandolo, koja je naslikana na severnom zidu priprate crkve Sv. Trojice u manastiru Sopoćani. Na fresci je prikazana kraljica Ana na odru u trenutku kada njenu dušu prihvata anđeo, a na njenom uzglavlju pojavljuju se Hristos i Bogorodica. Oko odra je okupljen srpski dvor. Njen sin i kralj Uroš Ι predstavljen je u vladarskoj odeždi s krunom naglavi, iza njega stoje prinčevi Dragutin i Milutin, a iza njih princeza Brnča, dok levu ruku kraljice drži i ljubi njena snaha kraljica Jelena.

Dakle, freska jasno prikazuje da je kralj Uroš bio sa svojom majkom u poslednjim trenucima njenog života, a da su pogrebu prisustvovali i njeni unučići (Milutin, Dragutin i Brnča), kao i njena snaha kraljica Jelena. Freska je nastala u periodu između 1263. i 1268. godine.

stefan prvovenčani vikipedija
 

Ana je očigledno nadživela svog supruga prvog srpskog kralja Stefana, koji je umro 24. septembra 1227. godine i koji je najpre bio sahranjen u Studenici, a potom mu je telo preneto u Žiču, da bi zaslugom njegovog sina kralja Uroša bilo preneto u Sopoćane.

Potonji srpski vladari, potomci kraljice Ane i kralja Stefana Prvovenčanog, rado su isticali zajedničko poreklo sa mletačkim duždevima Frančeskom i Andrijom Dandolom. Najpre, u jednom aktu koji je nastao 1. maja 1330. godine, kralj Stefan Dečanski naziva dužda Frančeska Dandola najdražim rođakom, a potom to isto čini i kralj Dušan u aktu od 10. juna 1333. godine. U jednom pismu napisanom 15. oktobra 1345. godine u Seru, Dušan se obraća duždu Andriji Dandolu kao predragom rođaku. Najzad, i dužd Andrija Dandolo, koji među redovima svoje “Chronica per extensum descripta” beleži ime prve srpske kraljice, svoje rođake Ane, ne propušta da pri dodeljivanju mletačkog građanstva caru Dušanu i njegovoj ženi kraljici Jeleni istakne “blisko srodstvo koje je poticalo od davnina”.

Nesumnjivo je da je doprinos kraljice Ane bio toliki da su se srpska i mletačka porodica međusobno visoko uvažavale. Kraljica Ana umrla je (najverovatnije) 1258. godine. Sahranjena je u manastiru Sopoćani, gde se nalazi i pomenuta freska sa motivom kraljice na odru, okružene najbližima.

Rahela Ferari

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela

Kultura

10:00

15 septembar, 2025

Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Komentari(0)

Loading