Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Stefan Prvovenčani, iz loze Nemanjića, krunisan je za prvog kralja Srbije 1217. godine u manastiru Žiča. Krunisanje je obavio njegov mlađi brat, arhiepiskop Sava, čime je Srbija i crkveno i državnički potvrđena kao kraljevina priznata od strane pape i hrišćanskog sveta. Kada je Stefan preminuo 1228. godine, za sobom je ostavio ne samo ujedinjenu i međunarodno priznatu kraljevinu, već i trojicu sinova koji su svaki na svoj način nastavili očev put – Radoslava, Vladislava i Uroša I.
Radoslav – vizantijski zet
Najstariji sin, Stefan Radoslav, nasledio je presto odmah po očevoj smrti. Njegov brak sa vizantijskom princezom Anom Anđel, unukom cara Aleksija III, doneo je Srbiji jače veze sa Vizantijom. Međutim, njegovo snažno oslanjanje na vizantijsku politiku izazvalo je nezadovoljstvo plemstva, pa je 1234. godine bio prinuđen da abdicira i povuče se u manastir.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Možda vas zanima:
Od Nerodimlja do tri mora, od kralja do cara- Dušan Silni, ratnik, zakonodavac i tvorac srednjovekovne imperije
Godina 1331. označila je novu prekretnicu u srpskoj istoriji. Posle sukoba oca i sina, na presto dolazi jedan od najmoćnijih vladara srednjovekovne Srbije – Stefan Dušan Nemanjić, poznat kao Dušan Silni.
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Vladislav – bugarski saveznik
Na presto dolazi srednji brat, Stefan Vladislav. Njegova ženidba bugarskom princezom Beloslavom učvrstila je veze sa Bugarskom, tada moćnim susedom pod vlašću cara Ivana Asena II. Tokom njegove vladavine, u Srbiju su prenesene mošti Svetog Save iz Trnova, što je bio veliki duhovni i politički događaj.
Međutim, nakon iznenadne smrti cara Ivana Asena II 1241. godine, Bugarska je ušla u period nestabilnosti. Vladislav je time izgubio svog najjačeg spoljnopolitičkog zaštitnika. Deo srpske vlastele, nezadovoljan njegovim snažnim oslanjanjem na Bugarsku i strahujući od prevelike zavisnosti od tamošnje politike, okrenuo se mlađem bratu Urošu. Oko 1243. godine, pod pritiskom vlastele, Vladislav je svrgnut sa prestola. Nema zapisa o oružanoj pobuni – verovatnije je da je reč o dogovorenoj smeni vlasti. Vladislav je ostatak života proveo u Srbiji, a braća su, po svemu sudeći, ostala u korektnim odnosima.
Uroš I – gospodar privrednog uspona
Stefan Uroš I vladao je od 1243. do 1276. godine. Bio je poznat po jačanju rudarstva i razvoju trgovine, posebno zahvaljujući rudnicima srebra u Brskovu i Novom Brdu. Njegova politika bila je usmerena ka Zapadu, a ženidba sa francuskom plemkinjom Helenom Anžujskom donela je nove kulturne uticaje u Srbiju. Pod njegovom vladavinom Srbija je ekonomski ojačala, ali je sukob sa sinom Dragutinom doveo do abdikacije.
Braća na prestolu – smena vlasti i politički izazovi
Vladavina sinova Stefana Prvovenčanog obeležena je čestim smenama na prestolu, uzrokovanim plemićkim intrigama i spoljnopolitičkim pritiscima. Ipak, svaki od njih je, na svoj način, ostavio trag u istoriji: Radoslav diplomatskim vezama sa Vizantijom, Vladislav bliskošću sa Bugarskom, a Uroš I ekonomskim jačanjem države.
Nasleđe dinastije
Sinovi Stefana Prvovenčanog nastavili su dinastiju Nemanjića i učvrstili kraljevsku vlast. Njihove političke odluke, savezi i brakovi oblikovali su odnose Srbije sa susedima i postavili temelje za dalji uspon države u vreme kraljeva Dragutina, Milutina i Dušana.
Vremenska linija vladavine
-
1217 – Stefan Prvovenčani krunisan u manastiru Žiča od strane arhiepiskopa Save.
-
1228 – Smrt Stefana Prvovenčanog. Na presto dolazi Stefan Radoslav.
-
1228–1234 – Radoslav vlada uz oslanjanje na Vizantiju. Abdicira pod pritiskom vlastele.
-
1234 – Presto preuzima Stefan Vladislav.
-
1234–1241 – Vladislav u savezu sa Bugarskom, prenos moštiju Svetog Save (1237).
-
1241 – Smrt cara Ivana Asena II u Bugarskoj. Slabljenje Vladislavljevog položaja.
-
1243 – Vladislav svrgnut, vlast preuzima Stefan Uroš I.
-
1243–1276 – Uroš I jača privredu, razvija rudarstvo i trgovinu.
-
1276 – Sukob sa sinom Dragutinom, abdikacija Uroša I.
TAKMIČAR POCRVENEO: Zbog pitanja voditeljke smejala se Srbija
Kristina Radenović, voditeljka popularnog kviza "Slagalica", nedavno je zbunila jednog od takmičara svojim pitanjem.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
Komentari(0)