Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Bila je supruga Stefana Prvovenčanog i unuka moćnog mletačkog dužda Enrika Dandola
Taj privatan život Stefanov podrazumeva njegove tri žene, vladarke, od kojih nijedna nije dočekala da postane kraljica već su sve tri bile velike županke.
Taj privatan život Stefanov podrazumeva njegove tri žene, vladarke, od kojih nijedna nije dočekala da postane kraljica već su sve tri bile velike županke.
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
Zahvaljujući njoj, srpska i mletačka porodica su se veoma poštovale.
Prva proterana vladarka Srbije. Sudbina prve strane princeze na dvoru Nemanjića.
Fragmentarno sačuvane freske poseduju nesumnjivu likovnu vrednost.
Manastir Žiča predstavlja simbol nastanka srpske države i simbol samostalnosti Srpske pravoslavne crkve, a samim tim i ovog malog prelepog naselja.
Nije bilo lako sa vizantijskog dvora doći u egzotičnu, ali divlju i "varvarsku" Srbiju i preko ugovorenog braka postati supruga ne prestolonaslednika, ni vladara nego njegovog srednjeg sina. Upravo to bila je sudbina Evdokije Anđel, prve strane princeze na dvoru Nemanjića.