Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Blagosvesti, dan kada se Hrišćani podsećaju dolaska Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božjeg.

"Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama".
Ovim rečima arhanđel Gavrilo saopštio je Devici Mariji da je odabrana od Boga da rodi Božjeg sina, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja sveta i čoveka.
Otuda se i Blagovest smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom. Sa ovim događajem, otpočela je istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari.
Možda vas zanima:

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Možda vas zanima:

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima
Spadaju u red Bogorodičnih praznika, i uvek se slave 25. marta po starom, odnosno 7. aprila po novom kalendaru.
Koliko se u našem narodu poštuju Blagovesti, govori i verovanje da danas ni ptice u šumi ne svijaju gnezda. Svetkuju ga najviše žene. Na ovaj dan u crkvu obično idu žene koje žele da dobiju porod. U srpskoj narodnoj tradiciji postoji jedan vrlo interesantan običaj povodom ovog praznika koji se zove “ranilo”.
Iako se smatra da se do Uskrsa ne valja veseliti, običaj je da se ranilo vrlo veselo praznuje. Počinjalo bi obično u ponoć na same Blagovesti ili u praskozorje. Pevala bi se devojačka pesma, a završavalo bi se sveopštim veseljem sve do rane zore.
Ovaj običaj nalaže da se na Blagovesti obavezno počiste kuča, dvorište, obori, štale i da se obavezno sve đubre spali. Negde je bio običaj da devojke uoči ovoga dana nakupe suve grančice i drva, i od njih naprave velika vatru, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i staro i mlado, i muško i žensko. U Vojvodini i ističnoj Srbiji ovaj običaj zadržao se do XX veka gde se nazivao bukara.
Naložena vatra se preskakala radi zdravlja ljudi i stoke, ali i da ljude, kako se verovalo, ne bi te godine ujedale zmije.
Narod, takođe, veruje da se na Blagovesti završava zima i često ima običaj da kaže: “Ako na Blagovesti kiša okvasli volu rog, biće dobar rod.” A na noć uoči Blagovesti otvorite sva čula, jer po narodnoj legendi noć uoči Blagovesti svetle skrivena, zakopana blaga u zemlji, a može da ih vidi samo onaj koji je vidovit.
Zbog verovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, deca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: “Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!” Verovalo se da na ovaj dan medvedi izlaze iz svojih brloga, i da štuka razbija led repom. Ovoga dana ni ptice ne viju gnezda.
Po narodnom verovanju dok ovaj dan ne prođe, ljudi se još boje zime. Blagovesti su, uz Cveti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta.

Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

Ovo žensko ime od 4 slova je jedno od najlepših: Značenje je božanstveno
Jako lepo ime, a značenje još lepše

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.
Komentari(0)