Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
Despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara i kneginje Milice, jedan je od najobrazovanijih i najotmenijih vladara koje je Srbija ikada imala. Vladao je na prelazu iz 14. u 15. vek, u vremenu političkih previranja i stalnih ratova, a istorija ga pamti ne samo kao vrhunskog vojskovođu, već i kao pesnika i mecenu kulture. Ono što je manje poznato jeste da je upravo on u Srbiju doneo duh evropskih viteških turnira.
Vladar školovan u boju i knjizi
Još kao mladić, Stefan je bio primoran da uči vojnu veštinu – učestvovao je u Kosovskom boju 1389. godine. Ipak, za razliku od mnogih vladara tog doba, bio je i izuzetno obrazovan, govorio je više jezika, čitao dela antičkih filozofa i pisao pesme koje i danas oduševljavaju istoričare književnosti.
Dolazak viteške kulture
Možda vas zanima:
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Turniri na obali Save i Dunava
Prema zapisima savremenika, turniri su se održavali na ravnicama pored ušća Save u Dunav. Vitezovi u punom oklopu nadmetali su se u jahanju, borbi kopljima i mačevima, a sve to pratila je muzika i gozba. Bio je to način da se, u vreme stalnih ratova, održi viteški duh i pokaže snaga srpske vojske.
Pesnik i pokrovitelj umetnosti
Osim što je bio vitez, Stefan Lazarević je bio i pesnik. Njegovo delo „Slovo ljubve“ jedno je od najlepših pisama posvećenih bratskoj ljubavi u srednjovekovnoj književnosti. Pod njegovim patronatom Beograd je postao značajan kulturni centar, sa razvijenim skriptorijumima i bogatom knjižnicom.
Nasleđe viteza-pesnika
Despot Stefan Lazarević umro je 1427. godine, a iza sebe je ostavio državu ojačanu i kulturno uzdignutu, ali i sliku vladara koji je znao da mač i pero mogu ići ruku pod ruku. Danas se njegovo ime izgovara sa poštovanjem i kao sinonim za viteštvo i umetnost u srpskoj istoriji.
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Zvezdana noć u selima: Zašto se u sredini jeseni gledalo nebo
Kad se dan skrati i sve utihne, naši stari su znali – tada se gleda nebo. Ne da se broje zvezde, već da se iz njih pročita šta dolazi, i u sebi pronađe mir
Danas su SVETI VRAČI, pomolite im se za ZDRAVLJE i obavezno ispoštujte OVE OBIČAJE - jedna stvar je STROGO ZABRANJENA
Praznik se slavi dva puta godišnje, 14. jula i 14. novembra
Danas se nebo spušta niže: Narodna verovanja za sredinu novembra
U narodnoj tradiciji, sredina novembra nije običan deo jeseni – to je vreme kada dan postaje tiši, nebo bliže, a duša traži tišinu više nego reč
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Komentari(0)