Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
Zadužbina viteza i pesnika
Krajem XIV i početkom XV veka, despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara i jedan od najobrazovanijih evropskih vladara svoga doba, podigao je manastir Koporin. Crkva je posvećena Svetom Stefanu Prvomučeniku, što je bila i lična krsna slava despota.
Ono što Koporin čini posebnim jeste činjenica da je Stefan baš ovde pronašao svoje večito utočište. Tokom radova 1977. godine, u oltarskom delu crkve otkriven je nadgrobni natpis koji potvrđuje da je tu sahranjen 1427. godine. Taj nalaz je manastir vratio u žižu pažnje, a narod je počeo da dolazi sa još većim poštovanjem.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Arhitektura i freske
Koporin pripada moravskoj školi arhitekture: mala crkva od kamena i opeke, skladna i tiha, u skladu sa prirodom koja je okružuje. Unutrašnjost krase freske iz prve polovine XV veka, među kojima se izdvajaju portreti Stefana Lazarevića i njegovog brata Vuka. Iako oštećene, freske se ubrajaju u dragulje srpske srednjovekovne umetnosti.
Shutterstock
Čuda i predanja
Kao i mnogi manastiri, i Koporin je ušao u narodnu tradiciju kao mesto gde se događaju čuda. Predanja kažu da su Turci više puta pokušavali da ga poruše, ali bi ih uvek pratila nesreća, pa su odustajali. Ljudi su pričali da se iznad crkve noću pojavljivala svetlost, poput ognjenog stuba, koja je čuvala manastir.
Ali ono što je posebno ostalo u živom sećanju jeste predanje o nerotkinjama. Brojne žene koje nisu mogle da imaju potomstvo dolazile su na grob despota Stefana, molile se i ostavljale zavetne darove. Mnoge od njih kasnije su posvedočile da su dobile decu, pa se u narodu ukorenilo verovanje da despot Stefan, koji sam nije imao naslednika, sada pomaže onima koji potomstvo žele.
Koporin danas
Danas je Koporin ženski manastir, obnovljen i negovan, mesto mira i tišine. Do njega je lako doći, a kada se kroči u manastirsko dvorište, posetioca obuzima spokoj i osećaj svetog mira. Za vernike, ali i za ljubitelje istorije i kulture, Koporin je više od manastira – to je tiha riznica sećanja na viteza i pesnika koji je Srbiju uveo u evropsku istoriju.
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)