Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.
Zadužbina viteza i pesnika
Krajem XIV i početkom XV veka, despot Stefan Lazarević, sin kneza Lazara i jedan od najobrazovanijih evropskih vladara svoga doba, podigao je manastir Koporin. Crkva je posvećena Svetom Stefanu Prvomučeniku, što je bila i lična krsna slava despota.
Ono što Koporin čini posebnim jeste činjenica da je Stefan baš ovde pronašao svoje večito utočište. Tokom radova 1977. godine, u oltarskom delu crkve otkriven je nadgrobni natpis koji potvrđuje da je tu sahranjen 1427. godine. Taj nalaz je manastir vratio u žižu pažnje, a narod je počeo da dolazi sa još većim poštovanjem.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Arhitektura i freske
Koporin pripada moravskoj školi arhitekture: mala crkva od kamena i opeke, skladna i tiha, u skladu sa prirodom koja je okružuje. Unutrašnjost krase freske iz prve polovine XV veka, među kojima se izdvajaju portreti Stefana Lazarevića i njegovog brata Vuka. Iako oštećene, freske se ubrajaju u dragulje srpske srednjovekovne umetnosti.
Shutterstock
Čuda i predanja
Kao i mnogi manastiri, i Koporin je ušao u narodnu tradiciju kao mesto gde se događaju čuda. Predanja kažu da su Turci više puta pokušavali da ga poruše, ali bi ih uvek pratila nesreća, pa su odustajali. Ljudi su pričali da se iznad crkve noću pojavljivala svetlost, poput ognjenog stuba, koja je čuvala manastir.
Ali ono što je posebno ostalo u živom sećanju jeste predanje o nerotkinjama. Brojne žene koje nisu mogle da imaju potomstvo dolazile su na grob despota Stefana, molile se i ostavljale zavetne darove. Mnoge od njih kasnije su posvedočile da su dobile decu, pa se u narodu ukorenilo verovanje da despot Stefan, koji sam nije imao naslednika, sada pomaže onima koji potomstvo žele.
Koporin danas
Danas je Koporin ženski manastir, obnovljen i negovan, mesto mira i tišine. Do njega je lako doći, a kada se kroči u manastirsko dvorište, posetioca obuzima spokoj i osećaj svetog mira. Za vernike, ali i za ljubitelje istorije i kulture, Koporin je više od manastira – to je tiha riznica sećanja na viteza i pesnika koji je Srbiju uveo u evropsku istoriju.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
U JEDNOJ REČENICI: Nušić je dao najbolju definiciju ŽENE
Branislav Nušić i Darinka imali su troje dece: Margitu, Strahinju Bana i Oliveru. Olivera je umrla kada je imala samo dve godine. Nušić je bio veoma privržen svojoj deci, koju je vodio u slikarske ateljee i u pozorište. NJegova deca su glumila u nekim njegovim predstavama.
Komentari(0)