U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Smešten iznad reke Resave, okružen jakim zidinama, krije se jedna od najlepših građevina srpske srednjovekovne kulture, manastir Manasija. Poznatiji i pod nazivom Resava, svojim izgledom ova svetinja mnoge ostavlja bez daha.
Nalazi se na teritoriji Pomoravskog okruga, u blizini , a pripada čuvenoj "Moravskoj školi". Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića čije se mošti nalaze u južnom delu crkve, ispod bele mermerne ploče.
Istorija manastira
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.
Možda vas zanima:
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.
Manastir je podignut u 15. veku. Njegova izgradnja je počela 1407, a završena je 1418. godine. Građen je po uzoru na Ljubostinju i Ravanicu, a zadužbina je čuvenog despota Stefana Lazarevića.
Manasija i Resavska škola doživele su tragičnu sudbinu tokom turskih osvajanja. Turci su zauzeli manastir 1458. godine, pretvarajući ga u džamiju i uništavajući dragoceni arhiv Resavske biblioteke. Deo kaluđera povukao se s poslednjim Brankovićima u Srem i nastavio rad u fruškogorskim manastirima, dok su drugi otišli u Vlašku, a zatim u Rusiju. Poneli su sa sobom pravopisna pravila i spise Konstantina Filozofa.
Ostalo je zabeleženo da su Turci, osvojivši Manasiju, "svetiteljima poizbadali oči, zidove izgrebali i veliku skaradnost pričinili". Međutim, kad su došli do freske Arhangela Mihaila u nameri da unište njegov lik, on se, kaže predanje, ukazao pred njima, pa su Turci uplašeni od onoga što vide, odustali od skrnavljenja. Otud je jedan od očuvanih likova na freskama upravo lik arhangela Mihaila.
Manastir je više puta stradao, a 1474. godine ostaje bez zvona zbog izdaje jednog kaluđera. Nakon brojnih nedaća koje su ga zadesile njegova obnova je završena 1735. godine. Dokaz za to je natpis uklesan na dvema pločama. Godine 1832. Miloš Obrenović je posetio Manasiju, nakon čega je, 1844. godine, započeta obnova manastira. Priprata je potpuno prezidana, postavljeni su novi prozori i vrata, a unutrašnjost crkve je izmalterisana.
Od 1954. godine Manasija postaje ženski manastir, a nekoliko decenija kasnije za potrebe rastućeg sestrinstva sagrađen je i savremeni konak koji se nalazi na istočnom delu porte.
Arhitektura ostavlja sve bez daha
Sam manastir i celo njegovo područje je okruženo visokim bedemima, koji su imali odbrambenu ulogu. Manasiju okružuje 11 kula koje su povezane odbrambenim zidovima, jedino je Despotova kula izuzetak, jer se u nju ne može ući sa bedema. Crkva koja se nalazi u manastirskom naselju posvećena je Svetoj Trojici, a živopis koji se svrstava u najljepše u cijeloj Srbiji radili su najbolji solunski majstori.
Bez obzira na veliku oštećenost i neočuvanost, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva. Iako je sačuvana samo trećina fresaka u manastiru, živopis Manasije spada u red najvećih dostignuća srednjovekovnog fresko-slikarstva. Na zapadnom delu nalazi se freska na kojoj despot Stefan Lazarević drži u jednoj ruci povelju, a u drugoj model manastira.
Grobnica despota Stefana Lazarevića
Prva sistematska arheološka istraživanja manastira Manasije počela su 2005. godine, a grobnica sa moštima despota Stefana otkrivena je u jesen 2006. godine. Arheolozi tvrde da je grobno mesto u jugoistočnom uglu crkve poslednjih decenija unosilo veliku zabunu u nastojanju da se definiše gde je despot sahranjen.
Otkrivene su i istražene dve zidane grobnice iz 15. i 18. veka. Prema istorijskim izvorima, realno je pretpostaviti da je u starijoj sahranjen Kolojan Rusota, ličnost sa značajnim uticajem na dvoru despota Stefana ali i Đurđa Brankovića, ističu arheolozi Zavoda za zaštitu spomenika.
Jedna od najvećih misterija bila je ta što se nikako nije moglo tačno utvrditi gde počivaju mošti despota Stefana. Međutim, višedecenijska nagađanja prekinuta su analizom ostatka koja su pronađena u Manasiji i prema njoj je, sa 99,93 posto, utvrđeno da su ostaci pripadali despotu Stefanu.
(Mondo)
Ovo su tri najjeftinije banje u Srbiji: Tamo možete da odete, a da vam novčanik ne završi u minusu
Tri najpovoljnije banje u Srbiji koje pružaju lekovite izvore, mirnu prirodu i tretmane po cenama već od 300 dinara - savršen izbor za letnji odmor i oporavak bez velikih troškova.
Resavski kraj pod snegom: Mesto gde istorija diše tišim ritmom
Kada planine obuku sneg, a reke utihnu, Resava postaje više od regije – ona postaje tiha, sveta i zaboravljena celina u kojoj se dan meri po miru, a ne po satima
Smeštaj u ovoj banji već od 2.500 dinara: Poznata po toploj vodi u toku cele godine, raj nedaleko od Beograda
Banja Vrujci poznata je po toploj vodi u toku cele godine, a veruje se i da blato koje se ovde nalazi ima lekovita svojstva
Prolom Banja zimi: Mesto tišine, lekovite vode i pogleda koji spaja zemlju i nebo
Na obroncima Radan planine, između Kuršumlije i Đavolje Varoši, nalazi se banja poznata po jednoj od najčistijih voda u Evropi, lekovitom vazduhu i blizini svetih mesta
Velika svetinja do koje se teško stiže u Srbiji: "Manastir rušen i spaljivan, ali se dizao kao feniks iz pepela"
U kanjonu reke Uvac, nalazi se svetinja za koju malo ko zna. Priča se da je manastir Uvac zadužbina Nemanjica, a meštani napominju da je od velikog značaja za Srbe.
Komentari(0)