Kako je tuča dvojice momaka izazvala bombardovanje Beograda 1862.

Kiza R

21:00

Kultura 0

U julu 1862. godine Beograd je doživeo događaj koji je zauvek ostao upisan u njegovu istoriju – bombardovanje iz beogradske tvrđave. A sve je počelo naizgled bezazlenom tučom dvojice mladića u varoši.

kalemegdan
Shutterstock

Sukob koji je eskalirao

U jednom beogradskom predgrađu došlo je do svađe i fizičkog obračuna između srpskog i turskog mladića. Ubrzo se oko njih okupila gomila i sukob se proširio na druge učesnike. Umesto da se smiri, situacija je izmakla kontroli i pretvorila se u ozbiljan oružani obračun između Srba i Turaka.

Topovi sa Kalemegdana
U trenutku kada je izgledalo da se sukob može ugasiti, beogradski vezir Huršid-paša doneo je sudbonosnu odluku. Sa zidina Kalemegdana naredio je da se topovima gađa sama varoš. Granate su padale po kućama, ulicama i pijacama. Poginulo je nekoliko desetina ljudi, a strah i panika zahvatili su ceo grad.

Reakcija Evrope

Možda vas zanima:

U Beogradu su tada boravili evropski konzuli, koji su lično svedočili bombardovanju. Njihova osuda bila je odlučujuća – pritisak velikih sila naterao je Osmansko carstvo da narednih meseci povuče svoju vojsku iz gotovo svih srpskih gradova, osim iz nekoliko tvrđava.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Korak ka nezavisnosti
Iako je nastao iz slučajnog incidenta, ovaj događaj ubrzao je proces oslobađanja Srbije. Samo deceniju kasnije, Srbija je dobila međunarodno priznatu nezavisnost, a bombardovanje Beograda ostalo je kao primer kako jedna naizgled mala svađa može pokrenuti velike istorijske promene.

Manastir Koporin

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo

Kultura

20:00

9 septembar, 2025

Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Kalemegdan

Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne

Kultura

19:00

9 septembar, 2025

U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.

Komentari(0)

Loading