U julu 1862. godine Beograd je doživeo događaj koji je zauvek ostao upisan u njegovu istoriju – bombardovanje iz beogradske tvrđave. A sve je počelo naizgled bezazlenom tučom dvojice mladića u varoši.
Sukob koji je eskalirao
U jednom beogradskom predgrađu došlo je do svađe i fizičkog obračuna između srpskog i turskog mladića. Ubrzo se oko njih okupila gomila i sukob se proširio na druge učesnike. Umesto da se smiri, situacija je izmakla kontroli i pretvorila se u ozbiljan oružani obračun između Srba i Turaka.
Topovi sa Kalemegdana
U trenutku kada je izgledalo da se sukob može ugasiti, beogradski vezir Huršid-paša doneo je sudbonosnu odluku. Sa zidina Kalemegdana naredio je da se topovima gađa sama varoš. Granate su padale po kućama, ulicama i pijacama. Poginulo je nekoliko desetina ljudi, a strah i panika zahvatili su ceo grad.
Reakcija Evrope
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Atentat na kralja Aleksandra Obrenovića koji je propao
Kralj Aleksandar Obrenović ostao je upamćen po krvavom Majskom prevratu 1903. godine, kada su on i kraljica Draga brutalno ubijeni u dvoru. Ipak, malo je poznato da su zavere protiv njega počele mnogo ranije, a jedan od pokušaja atentata umalo da promeni tok istorije Srbije još krajem 19. veka.
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Atentat na kralja Aleksandra Obrenovića koji je propao
Kralj Aleksandar Obrenović ostao je upamćen po krvavom Majskom prevratu 1903. godine, kada su on i kraljica Draga brutalno ubijeni u dvoru. Ipak, malo je poznato da su zavere protiv njega počele mnogo ranije, a jedan od pokušaja atentata umalo da promeni tok istorije Srbije još krajem 19. veka.
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Atentat na kralja Aleksandra Obrenovića koji je propao
Kralj Aleksandar Obrenović ostao je upamćen po krvavom Majskom prevratu 1903. godine, kada su on i kraljica Draga brutalno ubijeni u dvoru. Ipak, malo je poznato da su zavere protiv njega počele mnogo ranije, a jedan od pokušaja atentata umalo da promeni tok istorije Srbije još krajem 19. veka.
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
Atentat na kralja Aleksandra Obrenovića koji je propao
Kralj Aleksandar Obrenović ostao je upamćen po krvavom Majskom prevratu 1903. godine, kada su on i kraljica Draga brutalno ubijeni u dvoru. Ipak, malo je poznato da su zavere protiv njega počele mnogo ranije, a jedan od pokušaja atentata umalo da promeni tok istorije Srbije još krajem 19. veka.
Korak ka nezavisnosti
Iako je nastao iz slučajnog incidenta, ovaj događaj ubrzao je proces oslobađanja Srbije. Samo deceniju kasnije, Srbija je dobila međunarodno priznatu nezavisnost, a bombardovanje Beograda ostalo je kao primer kako jedna naizgled mala svađa može pokrenuti velike istorijske promene.
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)