Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.
Naslednik Kosovskog zaveta
Stefan Lazarević postao je vladar kao trinaestogodišnjak, nakon pogibije kneza Lazara na Kosovu 1389. godine. Njegova mladost protekla je u teškim okolnostima – Srbija je bila oslabljena, okružena Osmanlijama i Ugarima, a narod je tražio oslonac u mladom vladaru. Uprkos mladosti, Stefan je izrastao u odlučnog i mudrog vođu.
Viteški ratnik i ugled u Evropi
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
Možda vas zanima:
Despot Stefan Lazarević: Vladar i pesnik koji je doneo viteške turnire u Srbiju
Kako je srpski despot spojio vojnu snagu, umetnost i evropsku vitešku tradiciju
U NJEMU SE ČUVAJU MOŠTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA: Visoke zidine manastira Manasija skrivaju bogatu istoriju
Manastir Manasija očarava svojim uzvišenim izgledom.
U mladosti je bio turski vazal i borio se u bitkama kao saveznik Osmanskog carstva, ali se ubrzo okrenuo ka Zapadu i pridružio hrišćanskim silama. Njegova hrabrost došla je do izražaja u Bici kod Angore 1402. godine, gde je komandovao srpskim odredom i ostavio snažan utisak. Kao nagradu, vizantijski car Manuel II Paleolog mu je dodelio titulu despota, jednu od najviših u Vizantiji.
Stefan Lazarević bio je član viteškog reda Zmaja, zajedno sa evropskim vladarima, što ga je svrstalo među najuglednije ljude tog vremena. U narodnom pamćenju ostao je i kao ratnik izuzetne hrabrosti, ali i čovek viteških vrlina – pravi „srpski kraljević Artur“.
Zaštitnik i obnovitelj Beograda
Jedno od njegovih najvećih dela bila je obnova Beograda, koji je 1404. godine dobio na upravu od ugarskog kralja Žigmunda. Od male pogranične tvrđave, Stefan je Beograd pretvorio u pravu prestonicu: utvrdio je zidove, izgradio palate, crkve i kulturne centre. Beograd je tada prvi put postao glavni grad Srbije i ostao to sve do pada pod Osmanlije.
Lepote Srbije/J.J.
Graditelj i mecena
Stefan Lazarević je bio i veliki graditelj i mecena. Podigao je ili obnovio brojne manastire i crkve: najpoznatija je njegova zadužbina Manasija, podignuta 1418. godine kod Despotovca. Manastir je bio i duhovni i vojni centar, sa moćnim zidinama i kulama, a u njegovom sklopu radila je Resavska škola, jedno od najznačajnijih prepisivačkih i prosvetnih centara tog doba.
Pesnik i zakonodavac
Osim što je bio vladar i ratnik, Stefan Lazarević bio je i pesnik. Njegovo delo „Slovo ljubve“ ubraja se u vrh srpske srednjovekovne književnosti, a govori o prijateljstvu, ljubavi i ljudskim vrlinama. Bio je i zakonodavac – doneo je zakone koji su uređivali državnu upravu i feudalne odnose, nastojeći da očuva red i pravdu u teškim vremenima.
Nasleđe viteškog vladara
Despot Stefan Lazarević umro je iznenada 1427. godine kod sela Glavica, u lovu. Iako bez naslednika, ostavio je Srbiju jaču nego što je bila posle Kosovske bitke. Njegovom smrću završava se jedno veliko poglavlje srpske srednjovekovne istorije, ali njegovo delo živi kroz Beograd, Manasiju i sećanje na viteške vrline.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)