ĐELEM ĐELEM Pesma koja je postala ROMSKA HIMNA krije STRAŠNU priču, EVO o čemu se radi

Jelica Jovanović

18:00

Kultura 0

"Đelem, đelem" je romska pesma koja je postala simbol patnje i borbe Roma. Pesmu je napisao i komponovao romski muzičar Žarko Jovanović 1949. godine.

romi
Shutterstock

Jovanović je lično iskusio progon Roma tokom Drugog svetskog rata, kada mu je najveći deo porodice ubijen.

Inspirisan ovim iskustvom, Jovanović je obradio narodnu melodiju i napisao stihove za pesmu "Đelem, đelem".

Pesma izražava tugu, patnju i želju za slobodom.

Naslov "Đelem, đelem" znači "Idem, idem" na romskom jeziku.

Tekst pesme govori o progonu Roma, njihovoj istoriji i želji da se vrate kući.

Planetarnu popularnost pesmi doneo je jugoslovenski film "Skupljači perja" (1967) u režiji Aleksandra Saše Petrovića.

Na srpskom jeziku pesma glasi:

Idem, idem na daleki put

I upoznajem srećne Rome

O Romi odakle ste,

Sa šatorom pokraj srećnih puteva?

O Romi, O narode romski

Imao sam nekada veliku porodicu,

Ali Crne legije su ih ubile

Pođite sa mnom Romi iz celoga sveta

Za Rome su putevi otvoreni

Sada je vreme, ustanite Romi svi,

Dići ćemo se visoko ako se potrudimo

O Romi, O narode romski

Pesma "Đelem, đelem" iz filma postala je romska himna i na Prvom svetskom kongresu Roma (1971) zvanično je izabrana kao takva.

Ova pesma nosi duboko emotivno značenje i podseća nas na važnost solidarnosti i borbe protiv nepravde.

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Marš na Drinu

Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom

Kultura

20:00

12 septembar, 2025

Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading