ĐELEM ĐELEM Pesma koja je postala ROMSKA HIMNA krije STRAŠNU priču, EVO o čemu se radi
"Đelem, đelem" je romska pesma koja je postala simbol patnje i borbe Roma. Pesmu je napisao i komponovao romski muzičar Žarko Jovanović 1949. godine.
Jovanović je lično iskusio progon Roma tokom Drugog svetskog rata, kada mu je najveći deo porodice ubijen.
Inspirisan ovim iskustvom, Jovanović je obradio narodnu melodiju i napisao stihove za pesmu "Đelem, đelem".
Pesma izražava tugu, patnju i želju za slobodom.
Naslov "Đelem, đelem" znači "Idem, idem" na romskom jeziku.
Tekst pesme govori o progonu Roma, njihovoj istoriji i želji da se vrate kući.
Planetarnu popularnost pesmi doneo je jugoslovenski film "Skupljači perja" (1967) u režiji Aleksandra Saše Petrovića.
Na srpskom jeziku pesma glasi:
Idem, idem na daleki put
I upoznajem srećne Rome
O Romi odakle ste,
Sa šatorom pokraj srećnih puteva?
O Romi, O narode romski
Imao sam nekada veliku porodicu,
Ali Crne legije su ih ubile
Pođite sa mnom Romi iz celoga sveta
Za Rome su putevi otvoreni
Sada je vreme, ustanite Romi svi,
Dići ćemo se visoko ako se potrudimo
O Romi, O narode romski
Pesma "Đelem, đelem" iz filma postala je romska himna i na Prvom svetskom kongresu Roma (1971) zvanično je izabrana kao takva.
Ova pesma nosi duboko emotivno značenje i podseća nas na važnost solidarnosti i borbe protiv nepravde.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)