ĐELEM ĐELEM Pesma koja je postala ROMSKA HIMNA krije STRAŠNU priču, EVO o čemu se radi
"Đelem, đelem" je romska pesma koja je postala simbol patnje i borbe Roma. Pesmu je napisao i komponovao romski muzičar Žarko Jovanović 1949. godine.

Jovanović je lično iskusio progon Roma tokom Drugog svetskog rata, kada mu je najveći deo porodice ubijen.
Inspirisan ovim iskustvom, Jovanović je obradio narodnu melodiju i napisao stihove za pesmu "Đelem, đelem".
Pesma izražava tugu, patnju i želju za slobodom.
Naslov "Đelem, đelem" znači "Idem, idem" na romskom jeziku.
Tekst pesme govori o progonu Roma, njihovoj istoriji i želji da se vrate kući.
Planetarnu popularnost pesmi doneo je jugoslovenski film "Skupljači perja" (1967) u režiji Aleksandra Saše Petrovića.
Na srpskom jeziku pesma glasi:
Idem, idem na daleki put
I upoznajem srećne Rome
O Romi odakle ste,
Sa šatorom pokraj srećnih puteva?
O Romi, O narode romski
Imao sam nekada veliku porodicu,
Ali Crne legije su ih ubile
Pođite sa mnom Romi iz celoga sveta
Za Rome su putevi otvoreni
Sada je vreme, ustanite Romi svi,
Dići ćemo se visoko ako se potrudimo
O Romi, O narode romski
Pesma "Đelem, đelem" iz filma postala je romska himna i na Prvom svetskom kongresu Roma (1971) zvanično je izabrana kao takva.
Ova pesma nosi duboko emotivno značenje i podseća nas na važnost solidarnosti i borbe protiv nepravde.

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.

Kako je Srbin pravoslavac napisao HRVATSKU HIMNU?
Činjenica da je Josif Runjanin bio pravoslavni Srbin često se zanemaruje ili osporava, a njegovo ime se u Hrvatskoj neretko menja u u Josip.

OVO O VELJKU BULAJIĆU I BATI ŽIVOJINOVIĆU SIGURNO NISTE ZNALI: Bili su VIŠE OD KOLEGA, 1 ime ih je ZAUVEK POVEZALO
Veliko prijateljstvo između legendarnog glumca i slavnog reditelja s vremenom je postalo još čvršće.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.
Komentari(0)