KO SME, TAJ MOŽE! KO NE ZNA ZA STRAH TAJ IDE NAPRED: Rekao je Živojin Mišić i zaveo ženu KOJA SE ZBOG NJEGA ODREKLA SVIH
Životna priča Vojvode Živojina Mišića zaslužuje film, jer ono što je ovaj čovek doživeo je neverovatno
„Život je večita borba. Ko sme, taj može. Ko ne zna za strah, taj ide napred!".
Čuvena rečeneca slavnog vojskovođe, a iznad svega velikog čoveka, Vojvode Živojina Mišića doslovno oslikava njegov život.
Jedan od najvećih junaka Prvog svetskog rata i legenda umro je pre više od 100 godina 20. januara davne 1921.
Možda vas zanima:
VERUJE SE DA GA NOSE BORBENE OSOBE: Ovo ime domaćeg porekla polako PADA u ZABORAV
Veruje se da osobe koje nose ovo ime imaju težu sudbinu i život pun prepreka zbog kojih moraju biti istrajni i borbeni
KAKO SE VOJVODA ŽIVOJIN MIŠIĆ SUPROSTAVIO KRALJU ALEKSANDRU KARAĐORĐEVIĆU: Zašto da nam Evropa kroji državu?
Pročitajte razgovor vojvode Mišića, najistaknutijeg srpskog vojskovođe u Prvom svetskom ratu i kralja Aleksandra Karađorđevića, drugog sina Kralja Petra I i Kneginje Zorke
Možda vas zanima:
VERUJE SE DA GA NOSE BORBENE OSOBE: Ovo ime domaćeg porekla polako PADA u ZABORAV
Veruje se da osobe koje nose ovo ime imaju težu sudbinu i život pun prepreka zbog kojih moraju biti istrajni i borbeni
KAKO SE VOJVODA ŽIVOJIN MIŠIĆ SUPROSTAVIO KRALJU ALEKSANDRU KARAĐORĐEVIĆU: Zašto da nam Evropa kroji državu?
Pročitajte razgovor vojvode Mišića, najistaknutijeg srpskog vojskovođe u Prvom svetskom ratu i kralja Aleksandra Karađorđevića, drugog sina Kralja Petra I i Kneginje Zorke
Možda vas zanima:
VERUJE SE DA GA NOSE BORBENE OSOBE: Ovo ime domaćeg porekla polako PADA u ZABORAV
Veruje se da osobe koje nose ovo ime imaju težu sudbinu i život pun prepreka zbog kojih moraju biti istrajni i borbeni
KAKO SE VOJVODA ŽIVOJIN MIŠIĆ SUPROSTAVIO KRALJU ALEKSANDRU KARAĐORĐEVIĆU: Zašto da nam Evropa kroji državu?
Pročitajte razgovor vojvode Mišića, najistaknutijeg srpskog vojskovođe u Prvom svetskom ratu i kralja Aleksandra Karađorđevića, drugog sina Kralja Petra I i Kneginje Zorke
„Kada kažete vojvoda prva asocijacija ljudima je upravo Živojin Mišić, ne samo zbog veličine znanja i sposobnosti komandovanja, već zato što je s njim doneta sloboda narodu i to je prenošeno s generacije na generaciju do danas", reči su Mitra Kovača, generala-majora u penziji.
Mišić je bio komandant srpske vojske koji je u Prvom svetskom ratu bio zaslužan za pobedu u bici na Kolubari, a bio je i deo oslobodilačke Solunske operacije 1918.
Njegov manevar se i danas izučava na vojnim školama, a svojevremeno je i on predavao na istim. Priznat je za jednog od značajnih stratega 20. veka, a navodno njegova strategija se izučava i na američkoj vojnoj akademiji na Vest pointu.
Mišića su vojnici voleli i bojali su ga se, ali su znali da je pravičan i verovali su u njegovu srećnu zvezdu, on je bio vojnik odluke, izuzetno inteligentan i znao je da bude uporan u viziji kao i da je nametne.
Zahvaljujući Kolubarskoj bitci 1914. koja je bila prva pobednička operacija, za srpsku vojsku se pročulo u svetu - jer je mala armija uspela da se odupre moćnom Austrougarskom carstvu.
Vojvoda Živojin Mišić rođen je 20. jula 1855. kao 13. dete u porodici, u selu Struganiku. Za vojsku ga je zainteresovao stariji brat Lazar i nakon šest godina gimnazije upisuje Vojnu artiljerijsku školu u Beogradu - rang današnje Vojne akademije.
Pored umeća ratovanja imao je umeće i za jezike, te je govorio francuski, nemački, ruski, kao i italijanski i grčki. Takođe, Mišić je govorio da mu je ples bio posebno koristan ispit koji je učio pred kraj studija.
Mišić je i tokom školovanja prepoznat kao talentovan oficir pa je slat na vojne škole i u Austrougarsku da se doškoluje. Dobija nakon Kolubarske bitke čin Vojvoda što je najviše zvanje i najviše priznanje koje se moglo odati jednoj ličnosti za zasluge u komandovanju srpskom vojskom.
Mišić je učesnik 6 ratova - od Srpsko-turskog rata 1876, preko Balkanskih do Prvog svetskog rata,a nosilac 39 ordena.
Oženio je Lujzu Krikner, ćerku bogatog švajcarca nemačkog porekla, koja se zbog ljubavi prema njemu prvo odrekla roditelja, a kasnije i svoje vere, imena i prezimena. Sa njom je imao 3 sina i 3 ćerke. Lujza postaje Magdalena Mišić i ostaje uz Živojna dok nije izdahnuo na njenim rukama, poslednje što je rekao je bilo “Opšta je situacija dobra. Oni se povlače…” što dokazuje njegovu posvećenost vojsci i svom narodu.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Komentari(0)