Koliko dugo treba nositi CRNINU posle sahrane? Vladika Grigorije dao jedini ispravam odgovor na ovo pitanje
Vladika Grigorije odgovorio na pitanje koje postavljaju mnogi vernici
Dok su starije generacije, ali i nešto konzervativnije struje Srba uverene da je ispravo nositi crninu nakon smrti bliskih ljudi i to najmanje 40 dana, pa čak i do godinu dana, sve češće savremen čovek ne prati ovaj običaj.
Vladika Grigorije je prošle godine na svom Tviter nalogu odgovorio na ovu dilemu, a njegovu objavu prenosimo u celosti.
"DA LI TREBA NOSITI CRNINU NAKON SMRTI BLISKIH LJUDI?! Na ovo pitanje najradije bih odgovorio potpitanjem: Da li je crnina uistinu potvrda da žalimo i tugujemo za nekim?!
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Možda vas zanima:
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Proces tugovanja odvija se u nama i za to nam nije neophodan nikakav spoljašni dokaz.
Crnina obično stavlja do znanja ljudima oko nas da smo izgubili nekog bliskog, kako bi se oni obazrivo i s uvažavanjem odnosili prema našem bolu.
U praksi, neretko se dešava upravo suprotno: u tim danima koji su vrlo teški i izazovni za ožalošćene, crnina privlači tuđu pažnju i to u trenutku kada smo najosjetljiviji i kada su nam ljubopitljivi i sažaljivi pogledi drugih najmanje potrebni.
Ne bi trebalo da se nakon smrti bližnjih oblačimo u crno samo zato što to neko od nas očekuje. Ovo je najmanje smislen od svih mogućih razloga kojih možete da se sjetite
Ako neko ipak želi i osjeća potrebu da nosi crninu, to je sasvim u redu da uradi.
Ali to što neko drugi neće obući crninu ne znači da je taj neko manje volio i poštovao svoje bližnje, ili da su mu manje značili
Ukoliko vam slučajno to što ne nosite crninu stvara grižu savesti pred upokojenima, sjtite se da je mnogo važnije od crnine da im, dok su među vama, svojim delima i pažnjom pokažete da su vam bitni i da ih volite.
Sve ostalo je manje bitno, i tiče se forme a ne suštine", poručio je vladika Grigorije.
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)