Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
U starim srpskim kućama, naročito u brdskim krajevima zapadne i centralne Srbije, nije bilo samo ognjište sveto – svet je bio i gornji prag kuće, greda iznad ulaznih vrata. U tu gredu su domaćini često zakucavali ekser, dva ili tri, ali nikada slučajno. Broj, položaj i trenutak kada se to radi bili su deo tajnog običaja koji je imao zaštitnu, gotovo magijsku ulogu. Danas se retko ko seća zašto su ti ekseri tu – a još ređe zna da su tu stajali kao štit protiv zla.
Greda kao duhovni branik kuće
Greda iznad vrata – u narodu poznata kao „nadvratnik“ – bila je simbolična granica između unutrašnjeg, zaštićenog sveta i spoljašnjeg, nepoznatog i opasnog. Verovalo se da sve što prelazi prag, mora proći ispod nadvratnika – a ako je u gredi zakucan ekser u pravo vreme, ništa zlo ne može ući u kuću.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Kada se zakucavao ekser i kako
Prema narodnom običaju, ekseri su se zakucavali tajno, u zoru ili uveče, obično kada se useljava u novu kuću, ili nakon nesreće, bolesti ili učestalih svađa. Najčešće se koristio stari, zarđali ekser – jer je smatran „moćnijim“, a udaranje se vršilo bez svedoka i bez reči.
U pojedinim selima postojalo je pravilo:
– 1 ekser – za zaštitu kuće
– 2 eksera – protiv bolesti
– 3 eksera – kad se sumnja da je „neko bacio zlo“
Nisu se nikada zakucavali u pravoj liniji – već pod blagim uglovima, jer se verovalo da zlo ne ide pravo, već krivudavo, pa mu se tako „zamagljuje put“.
Ekser kao „čelična reč“
Narod je verovao da čelik i gvožđe imaju moć da seku nevidljive sile. Isto kao što se u kolevku stavljala makaza ili nož, tako se i kuća „branila“ ekserom. Govorilo se da ako neko dođe sa lošom namerom, neće moći da uđe pravo, niti će se osećati dobro u kući. Stari ljudi su primećivali: „Dođe, sedne, pa mu tesno. Ne zna ni što se znoji.“
Običaj koji se prenosio šapatom
O ovom običaju se nije javno govorilo – prenosio se samo unutar porodice, obično sa dede na unuka. Nije bilo poželjno da „neko sa strane zna“, jer se verovalo da se tada moć gubi. Zato su danas ovi ekseri ostali u gredama starih kuća kao tiha svedočanstva jedne narodne duhovnosti koja je povezivala čoveka, prostor i nevidljivo.
Može li se danas primeniti?
U novogradnji ovakav običaj više ne postoji, ali neki ljudi i danas, naročito kada se useljavaju u kuću, simbolično zakucaju ekser ili ekserčić u drvenu gredicu iznad vrata – u znak poštovanja prema precima, i zbog osećaja da „kuća treba da ima svoju zaštitu“. Iako danas više verujemo u alarme i kamere, naši stari su znali da prava bezbednost počinje tiho – u duši kuće.
Naša je dužnost da svetinju održavamo i ostavimo novim generacijama: Izvode se radovi na uređenju ulaza u Hram Svete Trojice u Gornjem Milanovcu
Ni na kraju godine radovi na teritoriji opštine Gornji Milanovac nisu stali. Samo jedna od lokacija na kojima se izvode jeste uređenje ulaza u Hram Svete Trojice.
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
Sveti Andrej Prvozvani: Zaštitnik je Karađorđevića i Rusije, umiruje zveri, a tog dana treba jesti ovu namirnicu
Srpska pravoslavna crkva 13. decembra proslavlja Svetog Andreja, prvog sledbenika Hristovog. Postradao je na krstu, zbog odanosti novozavetnoj veri. Slavi se kao krsna slava.
OVO ŽENSKO IME JE BILO POPULARNO U JUGOSLAVIJI: Skroz je PALO u ZABORAV, a ZNAČENJE niko NE ZNA
Nadimci koji prate ime Radmila su Rada i Rale
Da li je raskidanje STAROG kumstva - GREH
U srpskoj kulturi malo koja stvar ima toliko emocionalnu i simboličku težinu kao kumstvo. Od davnina, kum je smatran za „rod najrođeniji“, osoba koja je porodici bliska gotovo poput člana domaćinstva.
Komentari(0)