Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
U starim srpskim kućama, naročito u brdskim krajevima zapadne i centralne Srbije, nije bilo samo ognjište sveto – svet je bio i gornji prag kuće, greda iznad ulaznih vrata. U tu gredu su domaćini često zakucavali ekser, dva ili tri, ali nikada slučajno. Broj, položaj i trenutak kada se to radi bili su deo tajnog običaja koji je imao zaštitnu, gotovo magijsku ulogu. Danas se retko ko seća zašto su ti ekseri tu – a još ređe zna da su tu stajali kao štit protiv zla.
Greda kao duhovni branik kuće
Greda iznad vrata – u narodu poznata kao „nadvratnik“ – bila je simbolična granica između unutrašnjeg, zaštićenog sveta i spoljašnjeg, nepoznatog i opasnog. Verovalo se da sve što prelazi prag, mora proći ispod nadvratnika – a ako je u gredi zakucan ekser u pravo vreme, ništa zlo ne može ući u kuću.
Možda vas zanima:
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Možda vas zanima:
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Možda vas zanima:
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
Kada se zakucavao ekser i kako
Prema narodnom običaju, ekseri su se zakucavali tajno, u zoru ili uveče, obično kada se useljava u novu kuću, ili nakon nesreće, bolesti ili učestalih svađa. Najčešće se koristio stari, zarđali ekser – jer je smatran „moćnijim“, a udaranje se vršilo bez svedoka i bez reči.
U pojedinim selima postojalo je pravilo:
– 1 ekser – za zaštitu kuće
– 2 eksera – protiv bolesti
– 3 eksera – kad se sumnja da je „neko bacio zlo“
Nisu se nikada zakucavali u pravoj liniji – već pod blagim uglovima, jer se verovalo da zlo ne ide pravo, već krivudavo, pa mu se tako „zamagljuje put“.
Ekser kao „čelična reč“
Narod je verovao da čelik i gvožđe imaju moć da seku nevidljive sile. Isto kao što se u kolevku stavljala makaza ili nož, tako se i kuća „branila“ ekserom. Govorilo se da ako neko dođe sa lošom namerom, neće moći da uđe pravo, niti će se osećati dobro u kući. Stari ljudi su primećivali: „Dođe, sedne, pa mu tesno. Ne zna ni što se znoji.“
Običaj koji se prenosio šapatom
O ovom običaju se nije javno govorilo – prenosio se samo unutar porodice, obično sa dede na unuka. Nije bilo poželjno da „neko sa strane zna“, jer se verovalo da se tada moć gubi. Zato su danas ovi ekseri ostali u gredama starih kuća kao tiha svedočanstva jedne narodne duhovnosti koja je povezivala čoveka, prostor i nevidljivo.
Može li se danas primeniti?
U novogradnji ovakav običaj više ne postoji, ali neki ljudi i danas, naročito kada se useljavaju u kuću, simbolično zakucaju ekser ili ekserčić u drvenu gredicu iznad vrata – u znak poštovanja prema precima, i zbog osećaja da „kuća treba da ima svoju zaštitu“. Iako danas više verujemo u alarme i kamere, naši stari su znali da prava bezbednost počinje tiho – u duši kuće.
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)