DANAS SLAVIMO PREPODOBNU TEODORU Veruje se da bi muževi trebalo da urade jednu stvar svojim suprugama
Ko je bila prepodobna Teodora?
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 24.09. obeležavaju dan svete prepodobne Teodore koja je uspela da okaje svoje grehe iako je prevarila muža.
Tedora je bila svetica koja je živela u petom veku pre nove ere u Aleksandriji. Prevarila je svog muža, a na preljubu je nagovorila vračara.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
I odmah je poče savest ljuto gristi. Ošiša se i obuče u muško odelo, pa stupi u muški manastir Oktodekat pod muškim imenom – Teodor.
Njen trud, post, bdenje, poniznost i plačno pokajanje zadivili su svu bratiju. Oklevetana od neke bludne device, da je s njom zatrudnela, Teodora se nije htela pravdati smatrajući tu klevetu kao kaznu Božju za svoj raniji greh. Izgnana iz manastira onasedam godina provede prebijajući se po šumi i pustinji, i još uz to negujući dete one bludnice.
Pobedila sva vražja iskušenja: nije se htela pokloniti satani, nije htela primiti jelo iz ruku jednog vojnika, nije htela slušati savete svog muža da mu se vrati – jer sve je to bio samo prizrak đavolski, i čim se Teodora prekrstila krstom, sve je iščezavalo kao dim.
Posle sedam godina primi je iguman u manastir, gde prožive još dve godine, pa se upokoji u Gospodu. Tek tada spoznaše monasi, da je to bila žena, igumanu se javi angel i objasni mu sve. Njen muž tada dođe na sahranu, i osta do smrti u keliji svoje bivše žene.
Sveta Teodora imaše preveliku blagodat Božju: zverove ukroćavaše, bolesti isceljavaše, vodu u suhom bunaru izvede. Tako Bog proslavi istinsku pokajnicu, koja sa junačkim trpljenjem 9 godina kajaše samo jedan svoj greh. Upokojila se 490. god.
Nekoliko godina kasnije proglašena je za sveticu zato što se smatra da je bila istinska pokajnica koja je junačkim trpljenjem okajavala samo jedan svoj greh, na koji ju je sam Satana nagonio.
Hrišćanstvo propoveda i da bi na današnji dan muškarci trebalo da pronađu snage da svojim ženama oproste greh, kao što je to učinio Teodorin muž.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)